Traže da se 11. juli u Srbiji proglasi kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici

Aktivisti su još prije uputili otvoreno pismo u kojemu od srbijanskog predsjednika traže potporu za tu inicijativu, a današnjim okupljanjem nastavili su tradiciju okupljanja svakog 11. u mjesecu, započetu u februaru 2009.

Na isti način nevladine udruge od tada se obraćaju srbijanskom predsjedniku, podsjećajući da je Evropski parlament 15. januara 2009. prihvatio Rezoluciju o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8.000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Evropska komisija.

Zastupnici u srbijanskoj skupštini krajem marta prihvatili su deklaraciju o osudi zločina nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i njome izrazili saučešće i izvinjenenje porodicama žrtava, no srbijanski parlament do sada nije raspravljao o inicijativi nevladinih udruga za proglašenje 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, kojega je Haški sud optužio i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u julu 2008. i nalazi se u pritvoru u Den Haagu.

Komentirajući presudu koju je haaški tribunal (ICTY) donio u četvrtak za sedmoricu vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba za zločine u Srebrenici i Žepi 1995., osudivši ih na zatvorske kazne od pet godina do doživotnog zatvora, predsjednica srbijanskog nevladinog udruženja Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić ocijenila je to važnim jer je time potvrđen genocid u Srebrenici i izrečena presuda najvišim dužnosnicima vojske i policije.

"Tim presudama potvrđeno je da je u Srebrenici počinjen genocid i utvrđeno je mnogo više činjenica o tom događaju", rekla je Kandić te dodala kako presude stvaraju osnovu koja će pomoći u sudskom postupku protiv Radovana Karadžića.