Genocid u Srebrenici
90

Iranska ambasada u BiH se oglasila o izjavama ambasadora u Srbiji: Bolje da nije

Piše: Senja Mahinić
Ambasada Irana u Bosni i Hercegovini oglasila se povodom zahtjeva Memorijalnog centra Srebrenica da iznese stav da li se slaže sa relativizacijom genocida u Srebrenici iranskog ambasadora u Srbiji.

Ambasador Irana u Srbiji Rašid Hasan Pur Baei, gostujući u emisiji srbijanskog Informera "Info jutro" umanjio je težinu genocida u Srebrenici nazvavši ga "nekim zločinom" koji se predstavlja na "neispravan način" i tvrdeći da se najavljena rezolucija u UN-u koristi u političke svrhe.

Zatim je Memorijalni centar Srebrenica zatražio hitno očitovanje Irana u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi očitovali su se iz Iranske ambasade u Sarajevu.

"Ambasada Islamske Republike Iran u Sarajevu, ističući da je pogrešno shvaćena izjava uvaženog ambasadora Irana u Beogradu u vezi s genocidom u Srebrenici, navodi da je principijelan i zvanični pristup Irana fiksan i nepromjenjiv. Iran je ponosan što je od početka nezavisnosti Bosne i Hercegovine uvijek stajala uz vlast i narod ove zemlje i čvrsto je podržavala i podržavat će njen suverenitet i suživot svih naroda. Genocid se osuđuje uvijek i svugdje, i u Gazi i u Srebrenici", saopćili su.

Nejasno je šta je tačno u spomenutoj izjava iranskog ambasadora u Beogradu pogrešno shvaćeno, jer je potpuno jasno da je on pristao na narativ Beograda i Banje Luke na način da je usvojio stav da će rezolucija o genocidu u Srebrenici srpski narod u cjelini predstaviti "genocidnim", iako ništa slično ne stoji u tekstu rezolucije, niti u presudama međunarodnih sudova na koje se rezolucija poziva.

Čak da je ambasador upotrijebio pojam koji odgovara sudski utvrđenom stepenu ratnog zločina (genocid), koji je proveden u Srebrenici, umjesto "neki zločin" uz dodatak da se predstavlja "na neispravan način", to ne bi promijenilo sramotno tumačenje iranskog ambasadora u Beogradu da je rezolucija ispolitizirana.

Na kraju iranski ambasador u BiH u odgovoru kaže da se genocid osuđuje uvijek, "i u Gazi i u Srebrenici".

Rezolucija o Srebrenici je predlagana i prije ratnih zločina u Pojasu Gaze, koje provodi izraelska vlast i povezana je s postojećim presudama sudova UN-a, koje u slučaju Gaze još uvijek nema, jer rat traje, a sudski procesi mogu potrajati godinama.

To ne znači da se ne može govoriti o genocidu u Pojasu Gaze niti da se on nije dogodio već da on ne može biti dio rezolucije u kojoj se poziva na presuđene zločine međunarodnih sudova UN-a. Povezivanje dva zločina u ovom trenutku kada se glasa o srebreničkoj rezoluciji za cilj bi moglo imati samo obaranje rezolucije o Srebrenici, a ne da se potvrdi da se se desio genocid u Gazi.

Upravo u tom smislu danas je član Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao da "odbijanje podrške rezoluciji jeste negiranje genocida u Srebrenici uprkos međunarodnim presudama".

Bez obzira što će današnji događaj izazvati oprečne reakcije i tumačenja onoga što je rečeno, nesumnjivo će glasanje o rezoluciji o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija već početkom maja jasno pokazati ko gdje stoji u ovom smislu.