Gavrilović je optužen da je u tokom rata, uz pomoć tadašnjeg ministra finansija Joze Martinovića, sa dva miliona njemačkih maraka namijenjenih oružanim snagama Hrvatske kupio više kompanija iz sistema mesne industrije "Gavrilović".
Optužnica protiv Gavrilovića potvrđena je u oktobru 2016. godine uprkos tvrdnjama njegove odbrane da je u tom slučaju nastupila zastara, prenose hrvatski mediji.
Optužno vijeće odbacilo je tvrdnje odbrane koja se pozivala na odluku Ustavnog suda iz slučaja "Hipo" u kojem je najviše pravosudno tijelo, odlučujući o prvoj pravosnažnoj presudi protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, zaključilo da je zastara prepreka za nastavak postupka.
Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala sumnjiči za podsticanje na zloupotrebu položaja i ovlaštenja.
S obzirom na to da se ova zloupotreba dogodila od 11. novembra 1991. do kraja oktobra 1992. godine, Gavrilović se tereti prema odredbama Zakona o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva.
U optužnici se navodi da je Gavrilović za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavci oružja i opreme za potrebe odbrane, s ciljem da sebi pribavi značajnu materijalnu korist.
To je navodno učinio kupovinom više preduzeća u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na skoro 68 miliona njemačkih maraka.
Porodica Gavrilović ranije je optužnicu za ratno profiterstvo ocijenila zastrašujućom, ističući da je sadržajno i vremenski konstruisana radi pritiska na vođenje međunarodnog arbitražnog postupka u kojem Mesna industrija "Gavrilović" potražuje odštetu od Hrvatske.
Na pripremnom ročištu odbrana i optužba predložili su svoje dokazne prijedloge, a riječ je o 15 svjedoka optužbe i četiri odbrane.
