Kakav je signal NATO poslao Zapadnom Balkanu sa upravo završenog samita

Kakav je signal NATO poslao Zapadnom Balkanu sa upravo završenog samita
17
S. H.
4.12.2019. u 22:14
61
komentara
17

dijeljenja
Kakav je signal NATO poslao Zapadnom Balkanu sa upravo završenog samita Foto: EPA-EFE
U Londonu je završen samit Organizacije sjevernoatlantske povelje (NATO), koji je okupio lidere zemalja članica.
Lideri NATO-a su proteklih dana razmatrala strateška pitanja, koja se postavljaju pred Savezom u idućem periodu. Za nas je najzanimljivije kakve su implikacije samita na NATO put Bosne i Hercegovine.

Zapadni Balkan nije bio direktno tematiziran, jer su u fokusu bila goruća pitanja (intervencija Turske u Siriji, negativne Macronove izjave, američko-evropski odnosi, povećanje vojnog budžeta i dr.). Međutim, jedna od stvari koja je obilježila samit bilo je učešće Sjeverne Makedonije. Iako još uvijek sve članice nisu ratificirale protokol o pristupanju, što znači da još formalno nije članica, Sjeverna Makedonija je ipak dobila poziv da učestvuje na samitu.

To je izuzetno značajan signal NATO-a, posebno kada se sagledava u kontekstu stopiranja pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije sa EU, zbog veta koji je uložila Francuska i još nekoliko drugih zemalja. Za razliku od EU, vrata Sjevernoatlantskog saveza su za Sjevernu Makedoniju i region širom otvorena.

Druga ključna poruka, zanimljiva za našu državu, jeste ona o jačanju NATO-a. Američki predsjednik Donald Trump više puta je ponovio da NATO nikada nije bio jači i da sve više jača.

Na toj liniji je bio i Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, koji je posebno naglasio da je član 5. Vašingtonskog sporazuma, koji propisuje obavezu da sve članice brane napadnutu članicu, čelično čvrst i neupitan.

Ključna Trumpova poruka bila je ona o povećanju ukupnog vojnog budžeta NATO-a za 130 milijardi. Američki predsjednik čak je iznio prijedlog da se uduplaju finansijska izdvajanja kako bi se NATO ojačao.

Stoltenberg je ranije najavio da će do 2024. godine NATO raspolagati godišnjim budžetom od 400 milijardi dolara.

Zbog ovakvih tonova, zabrinutost je izrazio Dimitri Peskov, glasnogovornik ureda predsjednika Rusije Vladimira Putina, koji je oštro osudio plan Saveza o povećanju budžeta.

Peskov je naglasio da ovakvi koraci zabrinjavaju Rusiju, jer kako je kazao "oslikavaju politiku širenja".

"Kao što je i ruski predsjednik Vladimir Putin ranije kazao, Rusija nema namjeru da ulazi u utrku naoružavanja koja ima pogubne efekte po rusku ekonomiju", kazao je Peskov.

Ako je strateški cilj NATO-a dalje jačanje, što je glavna poruka sa Londonskog samita, onda to zasigurno – kako i Moskva primjećuje – ne znači samo rast po vertikali (budžet), već i po horizontali (nove članice).

Ove poruke vrlo su važne za Bosnu i Hercegovinu, kada je u pitanju nastavak našeg NATO puta.

Dovoljno je podsjetiti na izjave člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je tvrdio da se aktuelni predsjednik SAD-a zalaže upravo za napuštanje NATO-a i kako je to jedan od strateških ciljeva Trumpove politike.

"Svi čitamo kako se Donald Trump zalaže da napusti NATO, a ovdje kod nas se tu radi pitanje života i smrti, tako da je bolje da sačekamo s tim", kazao je Dodik.

Sigurno je da nakon samita u Londonu i vrlo jasnih poruka o jačanju i širenju NATO-a kao strateškom cilju, ovakve Dodikove poruke više nisu ničim utemeljene.

Ključni korak za Bosnu i Hercegovinu jeste reakcija NATO-a na dokument Program reformi, nakon što bude dostavljen u Brisel i ocijenjen. Pored samog sadržaja dokumenta, izuzetno je važna volja članica NATO-a da se nastavi proces proširenja.
Prijavi grešku


Komentari (61)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...