Regija
0

Beograd: Srbija, BiH, Hrvatska i Crna Gora da primjene Nordijski model saradnje

Anadolija
Regionalna saradnja između Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju (EU) zahtjeva novi pristup i ta saradnja bi mogla da bude ostvarena po Nordijskom modelu, poručeno je sa sastanka potpredsjednika parlamenata zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma.

Učesnici skupa koji se održava u Skupštini Srbije na temu "Nordijski model saradnje i mogućnosti njegove primjene – razmatranje izvještaja i preporuka eksperata Igmanske inicijative" ukazali su na potrebu zanemarivanja loših iskustava iz prošlosti i kao primjer za to naveli nordijske zemlje.

Predsjednik srbijanskog parlamnta Nebojša Stefanović je, upoređujući istoriju Norveške, Švedske, Danske i Finske sa historijom Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, rekao da na prvi pogled nije moguće povjerovati da se "između tih zemalja ostvaruje bliska saradnja koja se zove Nordijski model".

On je naglasio da je očigledna potreba da zemlje Zapadnog Balkana treba da iskoriste iskustva nordijskih zemlja, riješe međusobne probleme i podignu saradnju na najviši nivo.

“Potrebno je da se otrgnemo prošlosti u koju nas, kada to sami ne činimo često vraćaju drugi čiji interes svet obilazi u širokom luku i ekonomski i politički”, rekao je Stefanović i naglasio da Nordijski model podrazumjeva poštovanje različitosti i da mora da postoji politička volja za bliskom saradnjom.

Predsjednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović je dajući podršku Igmanskoj inicijativi poručio da bi saradnja po tom modelu trebala početi deklaracijom parlamenata o tome, kako je rekao, “čemu zemlje streme”.

Rešavanje problema kritične mase, dodao je, stvoriće klimu da političari promjene svoju retoriku i ciljeve koji određuju sudbinu ljudi.

Ambasadori nordijskih zemalja koji su uzeli učešće na sastanku su prenoseći svoja iskustva i prednosti tog modela izrazili spremnost da pruže pomoć zemljama Zapadnog Balkana.

Ambasador Švedske u Srbiji Cristofer Ast kazao je da bliska saradnja podrazumjeva da se na kraju dođe do zajedničkih stavova i da to sve zemlje jača na međunarodnom planu.

On je kao primjer naveo protokol o tržištu rada nordijsksih zemalja, mogućnostima da koriste zajedničke fondove u oblasti infrastructure.

O važnosti primjene ovog modela govorio je i Šef Misije OSCE u Srbiji Peter Burkhard je dao podršku Igmanskoj inicijativi i programima regionalne saradnje.

“Dejtonski sporazum je lakše sprovoditi jer ne postoji jezička barijera. Regionalna saradnja je instrument za pomirenje. Mi to posmatramo kao cilj koji sam po sebi treba ostvariti”, rekao je on.

Predstavnik Igmanske inicijative Aleksandar Popov je objašnjavajući razlog primjenjivosti Nordijskog modela na zemlje Zapadnog Balkana, a prema prijedlogu ekspertskog tima Igmanske inicijative, objasnio da se radi o četiri države koje su neposredni susjedi, sa mnogostrukim prirodnim, geografskim, istorijskim, ekonomskim i kulturnim vezamam i sičnostima.

Ta saradnja, kako stoji u rezimeu, ulaskom Hrvatske u EU ulazi u novu fazu i zahtijava novi pristup.

“Prostori za novi regionalizam se otvaraju prije svega preko parlamentarne saradnje jer su parlamenti najlegitimniji predstvnici širih i trajnih interesa u širokoj lepezi stanovnika svake države”, stoji u rezimeu unaprjeđivanja interparlamentarne saradnje BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije uz korišćenje iskustava iz Norijskog modela.

Kako je posebno naglašeno “život, rad i poslovanje građana” u regionu nordijska saradnja može učiniti lakšim.