Područne ambulante u Kantonu Sarajevo često su bez ljekara koji moraju ići u kućne posjete
Kako su nam pojasnili iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, osigurana osoba ima pravo na liječenje u svom domu ako je teže oboljela od akutne ili hronične bolesti, ako je rekonvalescent ili nepokretna, a priroda oboljenja ne zahtijeva upućivanje na bolničko liječenje. Također, pravo na kućno liječenje ima i osigurana osoba dok čeka na prijem u stacionarnu zdravstvenu ustanovu pod uslovom da postoje odgovarajući stambeni, porodični i drugi uslovi za uspješno provođenje takvog liječenja.
"Liječenje u stanu osigurane osobe provodi područna ambulantna, dok potrebu za liječenjem osigurane osobe u stanu utvrđuje izabrani doktor medicine imajući u vidu medicinske indikacije i druge uslove i mogućnosti za uspješno provođenje liječenja u stanu", kazali su nam iz sarajevskog Zavoda.
Međutim, glasnogovornik JU Dom zdravlja KS Arman Šarkić ističe kako palijativna njega jeste u domenu ljekara porodične medicine, ali kako ne smije narušavati njihov bazični posao u ambulantama.
"Hitni slučajevi pripadaju Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, a mi kroz palijativnu njegu tretiramo pacijente koji su u terminalnoj fazi bolesti, to jest teške bolesnike. To pokriva Palijativna njega KS, a ostalo rade patronažne službe. Istina je da treba sistem dovesti do kraja jer, nažalost, nekad se dešavaju zloupotrebe korisnika zdravstvene zaštite u smislu da neko dva, tri puta u jednom danu zove da ljekar dođe na kućnu adresu. Ljekar mora planirati svoj dan, mora planirati pacijente koji su naručeni ranije, ali i voditi računa o hitnim medicinskim slučajevima jer dešava se da i u ambulante dođu oni ljudi kojima treba hitna pomoć. Prema tome, mi tu nemamo luksuz, ne možemo, niti je etički i u skladu sa Hipokratovom zakletvom, napustiti ordinaciju. U trenutku kada ljekar radi kućnu posjetu, može se desiti hitni slučaj i tu nastaju problemi", pojašnjava nam Šarkić.
Kako saznajemo, prema službenom normativu JU Dom zdravlja ima dovoljan broj timova porodične medicine. Međutim, Šarkić nam kaže kako taj normativ uvijek može biti mač sa dvije oštrice.
"Imamo na papiru nešto što je pravno dobro i prema normativu, ali onda imamo i situaciju na terenu koja se drastično mijenja. U sezoni godišnjih odmora logično je da i ljekari i medicinske sestre idu na odmor ili da imamo bolesti kod našeg osoblja koje se ne mogu planirati. Kada se desi da neko ispadne is tima, već dolazi do narušavanja sistema i mi moramo internom reorganizacijom obavljati posao. Naše patronažne službe vode računa o hroničnim pacijentima koji zahtijevaju stalne kućne posjete. Imamo registar tih pacijenata i posjećujemo ih od adrese do adrese. Naš stručni tim sačinjen od ljekara i medicinske sestre procjenjuje prioritete", govori nam Šarkić.
Ljekari se prosječno u kućnoj posjeti zadržavaju od pola sata do sat vremena, što u periodu saobraćajnih gužvi može trajati i duže. Za to vrijeme pacijenti u ambulantama čekaju.
"Čovjek kad je bolestan, razumijemo da je svako sebi najhitniji u tom trenutku, ali moramo upaliti raciju jer nas vodi struka. Bilo je primjera da dva do tri puta dnevno dobijemo poziv sa iste adrese. To stvara problem. To nam potroši vrijeme timova koji izađu van sistema u područnim ambulantama i ostavljaju sam objekat", kazao nam je Šarkić.
O potrebi uređenijeg sistema palijativne njege za naš portal govorio je i direktor Hitne pomoći KS Adem Zalihić. Kako kaže, Hitna pomoć KS je izuzetno opterećena zbog obavljanaj poslova gerijatrijske i palijativne službe.
"Nadležni i odgovorni moraju naći rješenje za to da se i tim ljudima pruži adekvatna pomoć, ali mislim da to nije posao Hitne pomoći, to nije slučaj nigdje u svijetu. Naprimjer, mi svakodnevno idemo najmanje na 10-15 lokacija gdje je potrebna pomoć bolesnicima s karcinomom. Ovakvi pacijenti zaslužuju njegu, ali ako vi tretirate nekoga s karcinomom, a u to vrijeme je neko pao sa skele, doživio saobraćajni udes, zastoj srca, moždani udar, pucanje slijepog crijeva i slično, moramo imati prioritete. Ako damo prednost struci, onda ćemo vrlo lako doći do zaključka šta bi trebala raditi Hitna pomoć", rekao je Zalihić nedavno u intervjuu za Klix.ba.
Podsjećamo, Palijativna njega djeluje u okviru Službe porodične medicine JU Dom zdravlja KS i svojim uslugama pokriva cijeli Kanton Sarajevo. Uposlenike Palijativne njege moguće je kontaktirati putem telefona 033/704-914.
Na kućnu posjetu i prijevoz pravo imaju svi stanovnici Kantona Sarajevo koji su teško bolesni, nepokretni, hronični bolesnici koji se teško kreću i slično. Kućne posjete podrazumijevaju kontrole, vađenje krvi, pa čak i fizikalnu terapiju, odnosno pregled specijalista interniste, neurologa i slično.
Podsjećamo, nedavno je potpisan ugovor o sufinansiranju zapošljavanja 39 doktora medicine u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, čime nadležni obećavaju poboljšanje rada i kvaliteta usluge u JU Dom zdravlja KS.
