U prvom dijelu konferencije, članovi CPU-ovog istraživačkog tima, Adis Muhović, Lejla Dragnić i Matija Bošnjak prezentirali su nalaze i preporuke istraživanja "Jednakost, pravednost i inkluzivnost osnovnog obrazovanja u BiH", koji čine i povod četveromjesečnoj zagovaračkoj kampanji u oblasti obrazovanja, u čijem okviru se održavala i sama konferencija.
"Razgovarano je o školama nepovoljnog socio-ekonomskog položaja i kratkoročnim i dugoročnim strategijama tretiranja problema loših uslova i slabe kvalitete obrazovanja u ruralnim i 'siromašnim' školama u Bosni i Hercegovini, o pitanjima efikasnosti i efektivnosti finansijskih ulaganja u obrazovanje s obzirom na trendove smanjenja veličine razreda i veličine škola u BiH i preraspodjeli finansijskih sredstava prema faktorima direktnog doprinosa postignućima učenika, o povećanju kvalitete kadra u osnovnom obrazovanju, afirmaciji nastavničke karijere kroz poboljšanje društvenog ugleda i statusa nastavnika i afirmaciji obrazovnog menadžmenta", naveli su.
U okviru teme "Škole nepovoljnog socio-ekonomskog položaja" zaključeno je da treba harmonizirati kvalitete javnih škola, budući da je svrha javnog školstva upravo u jednakim šansama koje nudi učenicima bez obzira na povoljnost/nepovoljnost njihovog socio-ekonomskog statusa te obrazovni sistem učiniti pravednijim, a škole osnažiti da mogu kompenzirati učenicima nepovoljnost njihovog socio-ekonomskog statusa.
Na konferenciji je istaknuto i da povećanje kvalitete kadra u osnovnom obrazovanju zahtijeva povećavanje ulaganja u kontinuitetu.
Drugi segment konferencije je bio podijeljen na dva panela - jedan posvećen obrazovnoj reformi u Federaciji BiH, a drugi učešću BiH u programima međunarodnih istraživanja. Govornici prvog panela bili su Namir Ibrahimović, direktor Osnovne škole „Safvet-beg Bašagić“ koji je govorio o iskustvima Kantona Sarajevo u implementiranju kurikularne reforme i Nadija Bandić, pomoćnica ministra u Sektoru za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, koja je prezentirala reformske programe Ministarstva, te govorila o perspektivi implementiranja obrazovne reforme u Federaciji BiH.
Učesnica drugog panela bila je Žaneta Džumhur, šefica Odjela za standarde i ocjenjivanje u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, koja je govorila o korištenju nalaza PISA i TIMSS istraživanja u strategijama za poboljšanje kvalitete obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Perspektiva implementiranja pozitivnih efekata obrazovne reforme u Federaciji BiH otvorila je brojna pitanja u oblasti obrazovanja, a učesnici konferencije su zaključili da je potrebna temeljita promjena obrazovne paradigme koja bi značila napuštanje tzv. "linearnog pristupa" u učionici i redefiniranje tradicionalnih uloga nastavnika, učenika, roditelja i cijele škole.
U okviru teme "BiH u programima međunarodnih istraživanja – PISA i TIMSS" naglašeno je da poboljšanje ishoda učenja ne treba biti isključivo odgovornost nastavnika, da su ekonomski rast i razvoj u čvrstoj korelaciji sa obrazovanjem, da kvalitetnije obrazovanje vodi većem ekonomskom progresu, te da bi ekonomski progres omogućio veća ulaganja i utjecao na kvalitetu obrazovanja.
"Budući da 50 posto učenika u BiH ne doseže funkcionalni nivo pismenosti iz tri testirane oblasti, postavljeno je pitanje kakav ekonomski progres naše društvo uistinu može očekivati? Istaknut je podatak da u BiH samo 5 posto učenika pripada kategoriji stanovništva koje u porodičnom okruženju raspolaže obiljem materijalnih resursa, odnosno, čiji su roditelji visoko obrazovni, imaju razvijene navike čitanja i, u većini slučajeva, imaju visoko plaćena zanimanja", zaključeno je.
