Podaci su to izneseni danas u Sarajevu na konferenciji za medije Caritasa Biskupske konferencije BiH, čiji su predstavnici prezentirali ovogodišnje rezultate kampanje "Borba protiv trgovine ljudima".
Kampanja i svi drugi programi prevencije provode se u saradnji s caritasima u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, Uredom državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih imigracija te u skladu s državnim Akcionim planom za borbu protiv trgovine ljudima.
Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije Samir Rizvo naglasio je da je kao rezultat organiziranog pristupa rješavanja problema trgovine ljudima u BiH te parnerstva sa svim društvenim subjektima, ostvaren veliki napredak u suzbijanju te pojave.
Tako je u posljednje tri do četiri godine broj stranih žrtava trgovine gotovo iskorijenjen, dok je u porastu broj domaćih žrtava. Posebno je zabrinjavajućim ocijenio velik broj maloljetnih žrtava trgovinom.
Prema nezvaničnim podacima za ovu godinu, Rizvo navodi da je registrirano 18 domaćih žrtava trgovine te dva strana državljanina.
Žrtve su gotovo isključivo žene te gotovo u cijelosti žrtve seksualne eksploatacije. U nešto manjem broju registrirane su i žrtve prinudnog rada, a većinom je riječ o Romima. Naglašava da na području BiH još nije zabilježena nijedna žrtva trgovine ljudskim organima kao najteži oblik trgovine ljudima.
Komentirajući profil žrtava, Rizvo navodi da ih većina uglavnom dolazi iz disfunkcionalnih ili siromašnih porodica, onih s rastavljenim roditeljima ili otežanim mogućnostima obrazovanja djece.
Trgovci ljudima su također isključivo bh. državljani. U BiH, kazao je, ne postoje velike kriminalističke organizacije, već je riječ o manjim kriminalnim grupama dobro povezanim s korisnicima seksualnih usluga.
Kada je riječ o procesuiranju organizatora trgovine ljudima, u 2007. godini izrečeno je šest presuda, a najteža izrečena kazna do sada je bila na deset godina. U tom se slučaju optuženi teretio i za druga kriminalna djela.
Kao najveći problem istaknuta je pomoć žrtvama, koja često izostaje zbog vrlo zamršenih ovlasti institucija BiH. Za pomoć tim kategorijama nadležni su centri za socijalni rad, ali je registriran veliki nedostatak ljudskih, tehničkih i finansijskih kapaciteta.
Tu šupljinu, ističe Rizvo, popunjavaju u BiH nevladine organizacije koje su i nosioci programa sigurnih kuća. Sedam ih je registrirano u BiH.
Caritas BKBiH u ovoj je godini u okviru projekta borbe protiv trgovine ljudima realizirao niz programa, baziranih na ekonomskom osnaživanju žrtava trgovine, informiranju javnosti te razvijanju saradnje s vladinim i nevladinim sektorom.
Organizirano je tako nekoliko radionica za žrtve trgovine, svećenike i mlade, različiti kursevi za ekonomsko osnaživanje, projekt proizvodnje meda za sedam porodica te uključivanje djece u redovno obrazovanje.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
