Kartičnim poslovanjem protiv sve učestalijih razbojništava
Glasnogovornik sarajevske policije Irfan Nefić potvrdio je kako policija u posljednje vrijeme bilježi nešto veći broj razbojništava, ističući kako je ukupan broj ostalih krivičnih djela u blagom padu, kad se uporede statistike iz prethodnih godina.
"Veliki broj razbojništava čine povratnici u činjenju krivičnih djela (58 posto), dok je taj procent kod nekih drugih krivičnih djela i veći (86 posto)", kazao je Nefić za Klix.ba.
Dolaze i iz drugih gradova
Napominje da počinioci razbojništava nerijetko dolaze i izvan Kantona Sarajevo, što policiji dodatno otežava posao. "Prije 20-ak dana smo priveli mladića iz Velike Kladuše kojeg se sumnjiči za 12 razbojništava na području Sarajeva. On je činio krivična djela u iznajmljenom vozilu, naoružan Škorpionom i sa fantomkom na glavi. Upadao je u prodavnice, benzinske pumpe, poslovnice Lutrije BiH i sportske kladionice", ističe Nefić.
Dodaje kako mnogo znači ako objekti koji su potencijalna ili česta meta razbojnika imaju videonadzor, fizičku zaštitu, a svakako se preporučuje da u kasama ne drže puno novca.
Profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu Nedžad Korajlić ističe da razbojništva spadaju u krivična djela čiji su počinioci drski, bezobzirni i opasni te ne prezaju od upotrebe fizičke snage ili čak i oružja.
"S obzirom na to da su to često povratnici u činjenju krivičnih djela valja imati na umu da su oni, da tako kažemo, razbojnici sa iskustvom, koji analiziraju prethodne greške na kojima su 'padali' i svakako pomno planiraju svaku akciju, vodeći računa o tome ima li objekt koji napadaju videonadzor, zaštitare, rade li tu žene, koliko kada ima novca u kasi, kada je najmanja pažnja i najmanje ljudi u objektu...
Stoga je vrlo bitno da im vlasnici objekata otežaju 'posao', a ovdje bih napomenuo da je možda i krajnje vrijeme da se počne ozbiljnije razmišljati o kartičnom poslovanju, odnosno plaćanju. Možda bi trebalo razmisliti i o tome da se kroz zakonsku regulativu svaka firma obaveže da ima mogućnost za kartično plaćanje, jer bi time u njihovim kasama bilo mnogo manje novca te bi na taj način zaštitili i svoje radnike, ali i posjetitelje", kaže profesor Korajlić za Klix.ba.
Kao poseban problem naš sagovornik je istakao sporu sudsku proceduru procesuiranja ovih slučajeva, ali i pretrpane zatvore širom BiH, kao i loše uslove u vaspitno-popravnim ustanovama za maloljetnike te i nepostojanje prostora za pritvor maloljetnika, što, naravno, direktno utječe na procent povratnika u činjenju ovih krivičnih djela.
Statistički podaci
Prema zvaničnoj statistici, na području Kantona Sarajevo u periodu januar-septembar ove godine registrovana su 342 krivična djela razbojništva 18 ili 5,6 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Razbojništva su počinjena u prodavnicama 135 puta, na ulici 103 puta, u sportskim kladionicama 50 puta, na benzinskim pumpama 21 put, apotekama šest puta... Navedena djela izvršena su uz prijetnju vatrenim oružjem 118 puta, prijetnjom i upotrebom noža ili drugog oštrog predmeta 85 puta i upotrebom fizičke snage 139 puta.
Za ukupno 182 ova djela ili 53,2 posto, identifikovan je osumnjičeni izvršilac, što je za 5,7 posto više u odnosu na isti period 2011. godine. Ovdje valja istaći da policija nerijetko privede odgovorne za ova djela, ali oni ubrzo nakon saslušanja u policiji bivaju pušteni na slobodu, u skladu sa zakonskom procedurom.
Također, nasilno oduzimanje mobitela i nakita direktno se odražava i na broj teških krađa na naročito opasan ili naročito drzak način. Evidentirano je 290 djela ove vrste (49 manje), od čega je 188 ili 64,8 posto rasvijetljeno (12,6 posto više). Za izvršenje ovih oblika teških krađa, prijavljene su 104 osobe (12 više), od kojih je 90 povratnika (ili 86,5 posto), a 45 je lišeno slobode.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
