Zrak u Sarajevu je pun prašine, ne zna se ni šta tačno udišemo

"Što se tiče prašine u Sarajevu, situacija je veoma loša. Ne može se reći ni da je tipično loša za velike gradove nego je jednostavno grozna. Ono što je olakšavajući faktor jest što već sutra dolazi lagano zatopljenje i kiša te se količina prašine u zraku neće dugo zadržati na današnjem nivou", potvrdio je Omerčić.

Dodao je da je bilo i gorih stanja s kvalitetom zraka u historiji Sarajeva, ali naglašava da umjesto da se to stanje popravlja ponovo se vraćamo starim količinama prašine u zraku.

Posebno je naglasio da te lebdeće čestice ulaze direktno u pluća, ljudski organizam ih ne može profiltrirati jer su premalene. Podsjetio je da trenutno nema dovoljno sredstava da se izgradi laboratorija koja je prije i postojala u Federalnom hidrometeorološkom zavodu da bi se u njoj vršila analiza tih čestica i bilo poznato šta se tačno udiše, koji su tu teški metali i kakvi spojevi.

Inače, Vlada Kantona Sarajevo nadležna je da pravilnicima proglašava mjere koje mogu utjecati na smanjenje izvora zagađenja što je u Sarajevu na prvom mjestu gust saobraćaj, spore saobraćajnice, a na drugom ložišta.

"Geografski položaj Sarajeva također utječe na zagađenje. Sarajevo je u kotlini u umjerenom pojasu, a tokom zime u kotlinama se stvara temperaturna inverzija, odnosno temperatura zraka s porastom visine raste. Zrak ima osobinu da se širi na hladnoći i skuplja na toploti. To dovodi do toga da je u Sarajevu 'težak i gust zrak' koji se neće miješati s gornjim slojevima", pojasnio je Omerčić.

Na kraju je kazao da u vremenu kada vlada temperaturna inverzija sve ono što ovaj grad 'izbaci' u zrak ostaje u zraku i ne miješa se s drugim slojevima sve dok ne dođe do promjene temperaturnih odnosa u niskoj atmosferi.