Izlaganje završnih riječi strana u postupku (optužbe i odbrane) u ovom predmetu zakazano je za 3. decembar.
Dr. Vlado Azinović, profesor Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, elaborirao je pitanja u vezi s fenomenom i korijenima terorizma, kao i pojmom, društvenim kontekstom i njegovim pojavnim oblicima.
Odgovarajući na upite tužitelja Dubravka Čampare, zastupnika optužbe u ovom predmetu, Azinović je kazao da terorizam predstavlja smišljenu upotrebu nasilja protiv objekata i ljudi radi sijanja straha, a što je u funkciji postizanja određenih političkih ciljeva, odnosno pritiska na vlade određenih zemalja da nešto urade, ili ne urade, naglašavajući da se s akademskog stanovišta radi o veoma delikatnoj definiciji.
Naveo je da terorizam kao društveni fenomen nema vjeru, odnosno da nije svojstven samo jednoj vjeri, te da se javlja kao posljedica određenog tumačenja i instrumentaliziranja vjere.
Govoreći, konkretno, o vehabizmu i selefizmu kao pokretima i praksi, ocijenio je da se ne radi o uniformnim ideologijama, odnosno jednoznačnoj pojavi, te da najveći broj ljudi koji se percipiraju kao pripadnici tih pokreta osuđuje nasilje, a da jedan manji broj ispoljava agresivnost spram svjetovnih zakona, te da je potonja vrsta ponašanja karakteristična općenito za sve zatvorene vjerske sekte koje dijele određenu vrstu nazora, slijede određeni put i obično gaje neku vrstu antagonizma spram okruženja i neistomišljenika.
Kada je u pitanju zajednica u Gornjoj Maoči, Azinović je mišljenja da se, prema saznanjima kojima raspolaže, može zaključiti da su pripadnici te zajednice izdvojeni, da vode isposnički život, da imaju lidera u liku šejha Nusreta Imamovića, te da ne priznaju jurisdikciju BiH, što se ogleda u odnosu spram školskog sistema, izborima (ne podržavaju izlazak na glasanje), te osporavanjima sekularne vlasti.
U sigurnosnom i kontekstu štete koji je napad na Ambasadu SAD-a proizveo po državu BiH, Azinović smatra da svaki napad ima za cilj da poremeti odnose, uvede u spiralu nasilja, te da je u konkretnom slučaju ugožen kredibilitet Bosne i Hercegovine u pogledu sigurnosti, uključujući i druge negativne vanjskopolitičke implikacije.
U pogledu društvenog konteksta, Azinović navodi da teško ekonomsko i političko stanje, te urušavanje temeljnih vrijednosti predstavlja pogodno tlo za razvoj radikalnih pokreta i ideologija.
Azinović je, kao autor više znanstvenih radova i knjiga u čijem je fokusu fenomen terorizma (najnovija njegova knjiga je "Uvod u studije o terorizmu"), pojasnio kako ekspertizu temelji na vlastitom znanstvenom uvidu, otvorenim izvorima i uvidu u dokazni materijal koji mu je Tužiteljstvo proslijedilo.
Odbrana je uputila više prigovorila, među ostalim da vještak nikada nije bio u Gornjoj Maoči, te da nema neposredan uvid u funkcioniranje te zajednice, odnosno da su njegove ocjene "iz druge ruke", do pitanja da li se njegove ocjene temelje na činjenicama ili pretpostavkama.
U sklopu prethodnih pitanja Sud je prihvatio da se u sudski spis ulože dokazi Tužiteljstva koje odbrana osporavala na prethodnom roičištu od 12. novembra, a radi se o zapisniku u vezi s pretresom i izuzimanju određenih predmeta u Gornjoj Maoči koji nisu potpisali svjedoci.
Nakon pribavljanja određenih sudskih dokumenata (naredbi) i pojašnjenja tužitelja Čampare da se u određenim situacijama pretres može izvršiti i bez svjedoka, Sud je prihvatio predočene dokaze koje će cijeniti u kontekstu s ostalim dokazima.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
