Za budućnost mare pa odoše u političare: Na Općim izborima ukupno 8.339 kandidata
U Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH) su za Klix.ba kazali da su, uoči Općih izbora 2018. godine, ovjerili ukupno 804 kandidatke liste sa 7.497 kandidata i 73 kandidatske liste za dodjelu kompenzacijskih mandata sa ukupno 842 kandidata. Oni će se boriti za ukupno 518 mandata.
"U postupku ovjere političkih subjekata za učešće na Općim izborima 2018. godine CIK BiH je ovjerio prijave 69 političkih stranaka, 34 neovisna kandidata i 36 koalicija. Bitno je napomenuti da se imena onih ovjerenih političkih stranaka koje se na izborima pojavljuju samo u okviru koalicije neće naći na glasačkom listiću. Redoslijed političkih subjekata na glasačkom listiću utvrđen je žrijebom 12. jula 2018. godine. Na glasačkom listiću će se naći 128 političkih subjekata (58 političkih stranaka, 36 koalicija i 34 neovisna kandidata)", kazala nam je stručna saradnica za odnose s javnošću CIK-a BiH Maksida Pirić.
Bosanci i Hercegovci s jedne strane kažu da ne vole političare i politiku, dok s druge strane gotovo da ne postoji niko ko na direktan ili indirektan način nije u političkim vodama. U bh. javnom prostoru uvriježeno je mišljenje da je politika najprofitabilnije zanimanje, a pojedini politički analitičari što su zastupali takvo mišljenje zasnivajući ga na različitim istraživanjima su, u međuvremenu, ušli u politiku, odnosno političke stranke.
Politički analitičar Adnan Huskić objašnjava za Klix.ba da sistemske okolnosti ohrabruju sve veći broj ljudi da pristupe političkim strankama, odnosno da ih ohrabruje da se kandiduju na izborima, naročito zbog niskog izbornog praga.
"U Bosni i Hercegovini je relativno nizak izborni prag, od tri posto. U susjednim državama je on blizu pet posto. Ima država gdje je izborni prag još veći, poput Turske. Generalno, nizak izborni prag je namijenjen da bi se osigurala pluralnost političkih aktera i ideja na sceni u BiH, što je polučilo ovu situaciju koju imamo", rekao je on.
No, to naravno nije jedini razlog pa Huskić navodi da je jedan od razloga i to što političke stranke upravljaju svim procesima od vrha do dna.
"Politika, odnosno funkcije koje ona omogućava, nije samo najpoželjniji poslodavac. Mi obično govorimo da stranke raspolažu budžetima i upravljaju javnim preduzećima, što je tačno. Ali vi pogledajte sistem javnih nabavki koji oni kontrolišu. Postoje firme koje postoje samo i isključivo da bi bile na tenderima. Tačnije, imate i kompletan privatni sektor koji je vezan uz njih. Političke stranke su alfa i omega svega. Zato je politika toliko atraktivna u BiH, zato je rješenje svih problema", objašnjava on.
Huskić nadalje ističe da je politička scena omasovljena, također, zbog načina na koji političke stranke funkcionišu iznutra.
"To ima veze sa tim u kojoj mjeri su stranke demokratične i u kojoj mjeri stranke mogu akomodirati potencijalne sukobe unutar stranke. Bez obzira na to o kakvoj stranci je riječ, teško je naći ljude koji o svakom pitanju misle na isti način. Zato postoje frakcije unutar stranaka, zato postoji unutarstranačka demokratija. Međutim, kod nas stranke ne posjeduju mehanizme kojima bi akomodirale sukobe unutar stranke i onda kao rezultat imate fragmentiranje dalje. Ljudi napuštaju stranke i osnivaju svoje stranke, upravo zato što se nisu mogli naći sa trenutnim rukovodstvom stranke ili zato što je postojalo neko programsko ili ideološko razmimoilaženje", zaključio je Adnan Huskić.
