Analiza Telegrapha: Zašto je Erdogan stvarni pobjednik rata u Iranu i kako je postao glavni igrač Bliskog istoka

Kako se navodi u tekstu, globalni sigurnosni vakuum omogućio je turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu da značajno ojača poziciju svoje zemlje na svjetskoj sceni, prvenstveno kroz ekspanziju namjenske industrije i izvoz oružja.

Iako britanski list u svom tekstu napominje i unutrašnja politička previranja te pritiske na opoziciju u Turskoj, analitičari ističu da je u fokusu međunarodne zajednice sada prvenstveno turska vojna i industrijska moć.

Prema pisanju Telegrapha, Erdogan vješto koristi trenutni "narušeni globalni poredak", od rata u Ukrajini do diplomatskih promjena pod američkom administracijom Donalda Trumpa, kako bi Tursku učinio nezaobilaznim partnerom.

Ugledni list naglašava da Turska maksimalno koristi sigurnosnu transformaciju na Bliskom istoku i u drugim dijelovima svijeta. Mnoge države se u potrazi za vojnom opremom okreću upravo Ankari.

Telegraph izdvaja nekoliko ključnih ugovora koji ilustruju ovaj rastući trend:

- Irak: U maju ove godine, Irak je potpisao sporazum o kupovini 20 turskih sistema protivzračne odbrane. Kako se navodi, ovo predstavlja veliku promjenu za zemlju koja se dugo oslanjala isključivo na SAD.

- Indonezija: Zbog zabrinutosti usljed preusmjeravanja američkih vojnih resursa na Bliski istok, Indonezija je postala prvi strani kupac turskih bespilotnih borbenih letjelica Bayraktar Kızılelma. Dogovorena je kupovina do 60 letjelica, a isporuka se očekuje od 2028. godine.

- Portugal: Turska je osigurala i ugovor o isporuci dva vojna broda za podršku Portugalu, što predstavlja prvi ovakav turski izvoz jednoj članici NATO-a i Evropske unije.

Pod Erdoganovim vodstvom, Turska, koja se već može pohvaliti drugom najvećom vojskom u NATO-u (odmah iza SAD-a), postala je 11. najveći izvoznik oružja na svijetu. Poseban fokus stavljen je na tehnologiju dronova, koji se izvoze u brojne zemlje širom svijeta.

Stručnjaci za britanski list ističu da je turska vojna oprema "testirana u borbi", što Erdoganu omogućava sklapanje brojnih odbrambenih partnerstava. Gönül Tol, direktorica turskog programa na Institutu za Bliski istok u Washingtonu, pojašnjava da ovakav razvoj događaja donosi značajna finansijska sredstva koja su prijeko potrebna turskoj ekonomiji u trenucima visoke inflacije.

Osim namjenske industrije, Telegraph navodi da Turska ima ambiciju postati i glavno trgovinsko čvorište za energente, rudarenje kritičnih minerala i pomorske rute. Sam turski predsjednik je nedavno izjavio kako "cilj Turske nije da ostane posmatrač, već da promijeni pravila igre u ovoj konkurenciji".

Iako je u januaru ove godine Turska bila najizloženija zemlja NATO-a zbog blizine Irana i eskalacije sukoba, situacija se drastično promijenila. Prema procjenama koje prenosi britanski medij, kada Erdogan u julu bude domaćin velikog samita ovog sigurnosnog saveza, govorit će sa znatno jače pozicije i s polugama moći nad mnogim državama koje ranije nije imao.

Zapadne zemlje i saveznici u NATO-u, kako se zaključuje u tekstu Telegrapha, sve manje pažnje posvećuju unutrašnjoj politici Turske, dok se njihov fokus prebacuje na tehnička i strateška pitanja, prvenstveno na kapacitete Turske za proizvodnju dronova i njenu snažnu proizvodnu bazu.