Je li čelnica njemačke krajnje desnice Alice Weidel prešutjela istinu o ilegalnoj donaciji od 132.000 eura?

To pokazuje istraživanje njemačkih javnih servisa NDR i WDR, zasnovano na e-mailovima koje su nepoznati hakeri prije nekoliko dana objavili na internetu.

AfD je danas druga najjača stranka u Bundestagu (predstavničkom kao donjem domu Parlamenta Njemačke), a Weidel je njena najutjecajnija političarka. Stranka je poznata po oštroj antiimigrantskoj politici, zbog čega se o njoj mnogo govori i među građanima iz Bosne i Hercegovine koji žive u Njemačkoj.

Šta se desilo 2017. godine

Afera seže u ljeto 2017. godine, kada je Weidel bila politička novost. Tada je, neočekivano, zajedno s Alexanderom Gaulandom, izabrana za predvodnicu AfD-ove liste na izborima za Bundestag.

U tom periodu je na račun za predizbornu kampanju u njenom okružnom odboru stranke u Bodenseekreisu (okrug uz Bodensko jezero, na jugu Njemačke, uz granicu sa Švicarskom) stiglo ukupno 132.000 eura (258.000 KM). Novac je uplaćen u 18 dijelova, navodno od jedne švicarske farmaceutske kompanije.

Godinu kasnije ispostavilo se da je riječ o ilegalnoj donaciji, i to iz tri razloga: bilo je više manjih uplata, uplaćivano je preko posrednika koji je prikrivao stvarnog donatora i uplaćivano je iz države izvan Evropske unije. Njemačkim zakonom o političkim strankama takve donacije su zabranjene.

Weidel tvrdila da nije znala

Kada su NDR, WDR i list Süddeutsche Zeitung 2018. godine otkrili aferu, Weidel je tvrdila da je za uplate saznala sedmicama nakon što su stigle i da su je iznenadile. Tada je izjavila da nije bila uključena u svakodnevno finansiranje kampanje.

AfD-ovi e-mailovi, prema NDR-u i WDR-u, govore drugačije. U e-mailu iz jula 2017. godine, poslanom s adrese Weidel dvojici njenih saradnika u okružnom odboru, piše: "Najavljene su mi donacije kojima moram finansirati svoju kampanju na društvenim mrežama".

U istom e-mailu traži se da njena tadašnja stranačka kolegica prati račun "možda dva puta sedmično" zbog mogućih uplata, uz napomenu da bi bila dovoljna kratka pisana potvrda o svakoj uplati, kako bi znali koliko mogu potrošiti.

U drugom e-mailu iz istog mjeseca, također s adrese Weidel, navedeno je da će menadžer za društvene mreže donacije upućene njoj trošiti isključivo na Facebooku. Saradnici su trebali otvoriti poseban račun za te donacije, kojem bi Weidel lično imala pristup.

Tačno četiri dana nakon što su u e-mailu najavljene donacije, iz Švicarske su počele stizati uplate s jasnom namjenom: "Donacija za kampanju Alice Weidel društvene mreže". Prema NDR-u i WDR-u, to su bile jedine veće uplate za njenu kampanju na računima okružnog odbora i jedine izričito namijenjene društvenim mrežama. Dio novca zaista je potrošen na rad menadžera za društvene mreže.

Šta kaže Weidel

Portparol Weidel je za NDR i WDR izjavio da ona ne mijenja nijednu svoju ranije izjavu o ovom slučaju. Naveo je da je Weidel tada razgovarala s mnogo potencijalnih podržavalaca i da je zato otvoren poseban račun. Prema njegovim riječima, nije očekivala konkretne iznose niti je bila sigurna da će iko zaista donirati, a uplate iz Švicarske nije očekivala.

Istraga obustavljena, stranka platila kaznu

Tužilaštvo u Konstanzu pokrenulo je istragu ubrzo nakon otkrića afere, ali ju je u septembru 2021. obustavilo protiv Weidel i ostalih osumnjičenih iz okružnog odbora zbog nedostatka dokaza. Istražioci nisu mogli dokazati da su se s pravim donatorom dogovarali o novcu.

Kasnije je utvrđeno da je stvarni donator švicarski milioner, vlasnik nekretnina Henning Conle mlađi. Ni novi e-mailovi, prema NDR-u i WDR-u, ne dokazuju da je postojao dogovor s njim.

AfD je ipak morao platiti administraciji Bundestaga kaznu od gotovo 400.000 eura (780.000 KM), jer je ilegalnu donaciju primio i prekasno je vratio. Stranka tada nije smatrala da je Weidel lično odgovorna jer joj krivica nije dokazana. Zbog novih e-mailova mogla bi se naći pod pritiskom unutar stranke.

Nije jasno da li e-mailovi donose nove dokaze s krivičnopravnog aspekta. Postupak se može ponovo otvoriti, ali su eventualna krivična djela u ovom slučaju vjerovatno zastarjela. Dodatni problem je porijeklo e-mailova. kako potiču iz ilegalnog hakerskog napada, istražioci ih možda neće smjeti koristiti kao dokaz.

Afera s donacijama AfD-u šira je od slučaja Weidel i ni danas nije okončana. Odnosi se na više donacija stranci i pojedinim funkcionerima, kojima su se bavila tužilaštva u više evropskih država.

Više od 400.000 e-mailova i dokumenata

AfD je u septembru bio meta hakerskog napada. Nepoznati hakeri su prije nekoliko dana objavili više od 400.000 e-mailova i stranačkih dokumenata, među kojima su i osjetljivi podaci poput spiskova članova, brojeva računa, zapisnika sa sjednica Saveznog predsjedništva stranke te e-mailova vodećih funkcionera, među kojima su Gauland i Weidel.

Novinari NDR-a i WDR-a sistematski analiziraju te podatke. AfD je priznao da su podaci procurili zbog hakerskog napada, ali nije potvrdio autentičnost svih dokumenata, provjerava ih i podnio je krivičnu prijavu, prenosi dnevnik Tagesschau.