Iran ima detaljne planove za napade na podmorske kablove u Zaljevu ako rat bude nastavljen

Zvaničnici su govorili pod uslovom anonimnosti i nisu iznijeli mnogo detalja. Nisu rekli ni kako ni gdje bi Teheran izveo takve napade. Jedan od njih je kazao da bi Iran nakon napada pokušao spriječiti popravke, kako bi prekidi u komunikacijama, uključujući internetske veze, trajali što duže.

"Ako Iran bude napadnut, više neće biti crvenih linija... od podmorskih kablova do vojnih baza, uključujući i one tajne", rekao je jedan od zvaničnika.

Isti zvaničnik upozorio je Washington da se "ne igra vatrom". Tvrdi da Iran ima pun pristup podmorskim kablovima i da ih može lahko uništiti. Drugi zvaničnik je poručio da zaljevske zemlje, koje su mnogo uložile u ovu infrastrukturu, za eventualnu štetu na kablovima trebaju kriviti Washington, a ne Teheran.

Izjave dolaze nakon što je Yadollah Javani, zamjenik šefa za politička pitanja Iranske revolucionarne garde (IRGC), u srijedu kazao da Iran može gađati sedam velikih internetskih kablova ispod Hormuškog moreuza ako iranska infrastruktura bude napadnuta. Visoki sigurnosni zvaničnik Mohsen Rezaei ovog mjeseca je upozorio da bi u novom sukobu meta mogla biti i digitalna infrastruktura povezana sa SAD-om širom Zaljeva, uključujući data centre i objekte za umjetnu inteligenciju.

State Department i iransko ministarstvo vanjskih poslova nisu odgovorili na upit Reutersa, a zaljevske zemlje nisu odmah reagovale.

Ograničen globalni utjecaj

Podmorski kablovi prenose oko 99 posto globalnog internetskog prometa, prema podacima Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU). Ipak, kroz Hormuški moreuz prolazi manje od jedan posto međunarodnog propusnog kapaciteta, rekao je za Reuters Alan Mauldin, direktor istraživanja u kompaniji TeleGeography. Zato bi globalne posljedice takvih napada mogle biti ograničene.

Analitičari navode da bi oštećenje više kablova moglo usporiti internet i poremetiti finansijske transakcije, online trgovinu i usluge u oblaku. Posljedice bi zavisile od toga kako bi operateri preusmjerili promet i koliko kapaciteta imaju alternativne veze. Popravke tokom rata bile bi otežane, a problem bi mogli biti i viši troškovi osiguranja i kašnjenje dozvola za ulazak u teritorijalne vode.

Mauldin smatra da bi značajnija meta moglo biti Crveno more, posebno ako bi Iran imao podršku jemenskih Huta. Kroz Crveno more prolazi oko tri posto ukupne međunarodne potražnje i oko 10 posto prometa između regija. Teheran, međutim, nije javno najavio napade na kablove u tom području.

Alex Vatanka, direktor programa za Iran na Institutu za Bliski istok u Washingtonu, ocijenio je da su prijetnje namijenjene odvraćanju od novog sukoba i pritisku na Washington. Prema njegovim riječima, cilj je da zaljevske vlade i američke kompanije strahuju za svoje investicije u regiji.

"Teheran želi da zaljevske države i direktori kompanija vrše pritisak na Trumpa zbog rizika koje njegova politika nosi za njihove investicijske planove", rekao je Vatanka.

Napadi na američke tehnološke kompanije

Zaljevske zemlje mnogo ulažu u tehnologiju kako bi smanjile ovisnost o nafti i postale globalni centri umjetne inteligencije. U martu su iranski napadi direktno pogodili dva objekta Amazon Web Services u UAE i oštetili infrastrukturu u blizini jednog objekta te kompanije u Bahreinu. IRGC je tada američke tehnološke kompanije, među kojima su Microsoft, Google, Apple i Nvidia, proglasio legitimnim metama.

Zaljevske države i američke kompanije ulažu u dodatnu infrastrukturu, uključujući kopnene veze koje mogu poslužiti kao alternativni pravci za internetski promet. Microsoft planira do 2030. godine uložiti više od 400 miliona dolara u podmorske i kopnene veze na Bliskom istoku.