Vehabović: Ako procijeni da je od javnog interesa, država može ograničiti prava pojedinca
"Izuzeci se mogu praviti zavisno od situacije i procjene svake zemlje u konkretnom slučaju kakve su okolnosti u kojima se takve mjere donose. Ako zemlja smatra da su takve mjere u javnom interesu i da su opravdane i u skladu sa demokratskom praksom i principima te da se izvaga pravo pojedinca i obaveza države da zaštiti zajednicu onda se na tom balansu zasnivaju odluke. Dakle, svaka zemlja ima svoje polje procjene i zonu u kojoj se smije kretati, a da ne krši prava. A to kretanje je ograničeno balansom između prava osobe i prava države kao regulatora života zajednice. Država treba izvagati između obaveze da zaštiti zajednicu i prava pojedinca. Ako država prekorači to pravo na račun prava pojedinaca ne smatra se da je demkratska (ako je cilj zadržati vlast ili odlučiti zbog vlastitog interesa)", pojasnio je Vehabović.
Nije jasno na osnovu kojeg testa je Ustavni sud BiH donio odluku
Govoreći o današnjoj odluci Ustavnog suda BiH koji je zabranu kretanja i nošenje maske proglasio neustavnim, a koji su nametnuti kao mjera ograničenja usljed pandemije u našoj zemlji kako bi se suzbila zaraza, Vehabović je naglasio da nije siguran na koji način je napravio tu vrstu testa i tako odlučio.
"Pretpostavljam da su imali određene parametre i da su ih uzeli u obzir. Nisam upućen u to kakva je njihova procjena javnog interesa bila koji je u ovom slučaju nesporan da država ima pozitivnu obavezu, ne samo negativnu da se suzdrži od nekog ponašanja, već da u situaciji u kojoj imamo širenje zarazne bolesti koju ne poznajemo baš previše dobro poduzme neophodne mjere koje su svrsishodne u konkretnoj situaciji. Kako je taj test proveo Ustavni sud nisam upoznat, ali kroz čitavu Evropsku konvenciju o ljudskim pravima u članu 5. se navodi da država ima pravo lišiti ljude slobode u cilju sprečavanja zaraze tako da ima tu više faktora koje treba uzeti u obzir", naglasio je.
Smatra da će ovakva odluka Ustavnog suda BiH vjerovatno biti u nekom od predmeta pred Evropskim sudom s obzirom na to da postoji mogućnost da će sud neke države drugačije odlučiti.
"Vjerovatno ovaj konkretan predmet neće biti zato što je Ustavni sud BiH ovdje zaštitio prava pojedinaca, a država koja je donijela te mjere nema pravo da se obraća Evropskom sudu da bi osporila odluku koja ide u korist pojedinaca. Vidjet ćemo kako će se to odvijati u nekoj drugoj situaciji gdje su sudovi manje liberalni", naveo je.
Odluka Ustavnog suda BiH u praksi neće biti jednostavna
Kako će se dalje tretirati navedena odluka Ustavnog suda BiH u praksi, da li će ona značiti nužno ukidanje već postojećih mjera zbog korone, Vehabović je mišljenja da to nije tako jednostavno te da je ovo izuzetno kompleksna situacija.
"Nisam upućen u operativni dio odluke, ali se može desiti da ukoliko vlasti ukinu obavezu nošenja maski, oni ljudi koji su za njihovo nošenje se mogu žaliti sudu da ukidanje takve odluke njima ugrožava zdravlje što bi isto bilo vrlo legitimno pravo svakog pojedinca. To je, između ostalog, Ustavni sud morao uzeti u obzir i pored javnog interesa i pojedinaca koji nisu za nošenje maske", naglasio je.
Nametanje mjera je miješanje u privatnost, ali ne nužno i kršenje prava
U pregledu relevantne prakse Evropskog suda za ljudska prava u kontekstu koronavirusa i njegovog utjecaja na ljudska prava u članu 2. protokola br. 4 je navedeno da svaki čovjek ima pravo na slobodu kretanja, uključujući pravo svakoga da napusti svoju zemlju i u nju uđe.
Međutim, u dijelu o slobodi kretanja u tački 3. je navedeno da se ograničenja navedene slobode mogu postaviti ukoliko su u skladu sa zakonom i koja su neophodna u demokratskom društvu i u interesu državne ili javne sigurnosti, zaštite zdravlja, sprečavanje kriminala i sl.
Skoro sve zemlje Evrope i svijeta su uvele navedena ograničenja koja se odnose na zabranu kretanja, odnosno, napuštanja vlastite i putovanja u druge zemlje, a sve kako bi se zaštitilo zdravlje stanovništva.
Govoreći o gore navedenom, Vehabović je naglasio da se država apsolutno umiješala u nečija prava, ali se o njihovom kršenju može govoriti samo ukoliko nije obavljena procjena situacije u skladu koje su donesena ograničenja u cilju javnog interesa.
"Nesporno je da kada se nametne obaveza nošenja maske da se država umiješala u neku vrstu privatnosti, ali da li je to potrebno to je ipak do procjene države i da li je u interesu države i zajednice kao cjeline. Ista stvar je i sa ograničenjem ili zabranom kretanja. Ukoliko država u cilju zaštite stanovništva zatvori granicu da se ne bi širila zaraza je opravdano, ali samo ukoliko se procijeni da li postoji i kolika je opasnost pred državom ukoliko se to pravo ne bi ograničilo ili zabranilo do kraja, kao i pravo pojedinca. To je vrlo delikatno pitanje pogotovo u ovim okolnostima", zaključio je Vehabović.
