{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


UNESCO: Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka

A
8.4.2014. u 16:12
16
16
UNESCO: Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka
16
Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka, rečeno je na današnjoj konferenciji za medije održanoj nakon sastanka radne grupe predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije na kojem je raspravljano o detaljima i procesu finalizacije dokumentacije povodom završetka nominacije stećaka - srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika za listu Svjetske baštine UNESCO-a.
Dubravko Lovrenović  (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Dubravko Lovrenović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


Proces nominacije stećaka započeo je u Sarajevu u novembru 2009. godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Ovom nominacijom predviđen je upis 30 nekropola sa stećcima, reprezentativnih primjera iz četiri zemlje na listu Svjetske baštine UNESCO-a.

Iz BiH su to Radimlja - Stolac, Biskup - Konjic, Kalufi - Nevesinje, Borak, Burati-Rogatica, Maculj - Novi Travnik, Dugo Polje - Jablanica, Gvozno -Kalinovik, Grebnice - Bunčići, Radmilovića Dubrava - Bileća, Bijača - LJubuški, Olovci - Kladanj, Mramor, Musići - Olovo, Stare kuće, Donje Breške - Tuzla, Kučarin - Donje Polje, Žilići - Goražde i Boljuni - Stolac.

To su i Umoljani - Trnovo u Federaciji BiH, Luburića polje - Sokolac, Potkuk, Bitunja - Berkovići i Mramorje, Buđ - Pale, Bečani - Šekovići, Mramor (Crkvina), Vrbica - Foča, Čengića bara - Kalinovik i Ravanjska Vrata - Kupres.

Iz Crne Gore su to Grčko groblje - Novakovići, Žugića bara - Novakovići i Grčko groblje - Šćepan Polje.

Iz Hrvatske: Velika i Mala Crljivica - Čista Velika i Dubravka - Sveta Barbara - Konavle.

Iz Srbije su to Mramorje - Perućac, Mramorje - Rastište i Grčko groblje - Hrta. 

Srđan Rudić (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Srđan Rudić (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


Šef Ureda UNESCO-a Siniša Šešum kazao je danas da su imali završni sastanak vezano za nominaciju stećaka za Listu svjetske baštine UNESCO-a što je zajednički projekat BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

"To je inicijativa koja je počela u okviru konferencije ministara kulture Jugoistočne Evrope i 2009. godine potpisano je pismo namjere što je u suštini ozvaničilo početak ovog projekta", pojasnio je Šešum.

Kako je kazao, četiri i po godine nakon početka projekta može se reći da je nominacijski dosje konačno završen te da će on u toku ove godine biti predan Centru za svjetsku baštinu UNESCO-a.

"Jako puno toga je urađeno. 2015. godine ulazimo u nominacioni proces i nadamo se da ćemo 2016. godine imati rezultate", pojasnio je Šešum.

Predsjedavajući Komisije za nacionalne spomenike BiH Dubravko Lovrenović kazao je da je nakon 15 sastanaka koliko je održano u protekle četiri godine, rezultat završna verzija teksta nominacijskog dosjea.

"On zahtijeva još neke tehničke dorade koje smo danas dogovorili", pojasnio je Lovrenović.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba


Prema njegovim riječima, ono što stećke kandidira i u doglednoj budućnosti uvrštava na listu svjetske baštine je njihova univerzalna vrijednost.

"Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka. Uz sve ono što stećci jesu i što je prezentirano u našem nominacijskom dosjeu, također ostaju brojna pitanja šta stećci nisu bili", pojasnio je Lovrenović.

On je najavio i međunarodni simpozij o stećcima koji će biti održan u maju.

Predstavnik iz Ministarstva kulture Hrvatske Ivan Alduk kazao je da su nekoliko dana obilazili prostor gdje u Hrvatskoj nalaze stećke i izabrali su dvije zbog njihove sačuvanosti i autentičnosti prostora.

"Ima još lokaliteta, stećaka koji su možda zanimljiviji, ukrašeniji, međutim, oni se nalaze u okruženju koje se kroz posljednjih 500 godina promijenilo čime su možda i oni izgubili na svojoj originalnosti", pojasnio je Alduk.

Koordinator za izradu nominacionog dosijea Milica Martić iz Crne Gore kazala je da što se tiče njihovog učešća u projektu mogu reći da je on potpuno prihvaćen od strane svih relevantnih državnih ustanova te da su sa puno pažnje radili na svim nivoima.

Siniša Šešum (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Siniša Šešum (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


Srđan Rudić iz Istorijskog instituta u Beogradu kazao je da svaki projekat u kome učestvuju četiri države, tim od nekoliko desetina stručnjaka je koristan.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: