{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


UDIK: Spomenici uglavnom ukazuju na patnju i stradanje samo jednog naroda

22.11.2017. u 18:58
7
10
UDIK: Spomenici uglavnom ukazuju na patnju i stradanje samo jednog naroda
7
UDIK: Spomenici uglavnom ukazuju na patnju i stradanje samo jednog naroda
Foto: UDIK
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) danas je u Sarajevu predstavilo najnovije podatke Centralne evidencije spomenika (CES) koja obuhvata oko 3.300 mapiranih spomen-obilježja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Istaknuto je da spomenici uglavnom ukazuju na patnju i stradanje samo jednog naroda.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na okruglom stolu koji je danas organizovan u Sarajevu u povodu godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, UDIK je predstavio najnovije podatke te publikaciju unutar koje se nalaze podaci o 1.200 spomenika mapiranih na području Republike Hrvatske, a koji su posvećeni Domovinskom ratu.

UDIK je, podsjećamo, prošle godine predstavio Centralnu evidenciju spomenika i tada objavio podatke o 2.150 spomen-obilježja izgrađenih u Bosni i Hercegovini posvećenih stradanjima devedesetih tokom rata u našoj zemlji. Tada su predstavljeni knjiga i web stranica gdje se nalaze podaci o mapiranim spomenicima.

Najnovije podatke CES-a predstavio je koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić kazavši da je istraživanje koje su proveli obuhvatilo teritoriju cijele Republike Hrvatske, što podrazumijeva 128 gradova i 428 općina.

"U komunikaciji sa gradskim, općinskim i županijskim službama, ministarstvima, udrugama branitelja, turističkim zajednicama i drugima, UDIK je prikupio podatke o 1.200 spomenika te tako mapirao preko 80 posto teritorije ove države. Na analizi prikupljenih podataka, zajedno sa projektnim timom, radio je i Vjeran Pavlaković, profesor sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Rijeci", kazao je Ćudić.

Istakao je da od ukupnog broja popisanih spomenika, 38 je posvećeno stradalim civilima, 924 spomenika su posvećena poginulim braniteljima, a 250 spomenika je posvećeno vojnicima i civilnim žrtvama rata.

"Najviše spomenika je popisano na području Vukovarsko-srijemske županije (109 spomenika), te Sisačko-moslavačke županije (ukupno 100 spomenika). Najveći broj spomenika je posvećen Hrvatima (94,46 posto). 3,47 posto mapiranih spomenika je posvećeno više naroda, 1,24 posto je posvećeno Srbima, 0.50 posto Bošnjacima i 0.33 posto stranim državljanima", kazao je Ćudić.

UDIK-ovo istraživanje je pokazalo da su na području BiH i Hrvatske izgrađeni razni oblici memorijala koji su okarakterisani kao spomenici. Najčešći oblici izgrađenih spomen-obilježja su spomen-ploče, velike ili male, a građene su i različite vrste instalacija, spomen-kompleksa, fontana, spomen-soba, skulptura, spomen-kapela itd. Spomen-obilježja koja su posvećena stradanjima civila uglavnom su manjih dimenzija u obliku ploče sa ispisanim imenima stradalih. Takođe, u brojnim slučajevima ne postoje spomenici civilima nego se počast istima odaje na spomenicima izgrađenim borcima u tom mjestu. Vrlo često su spomenici posvećeni poginulim borcima izgrađeni u blizini škola ili u školskim dvorištima. Izgrađeni spomenici ukazuju na patnju i stradanje jednog naroda ili pojedinca od strane drugog naroda ili pojedinca, te nemaju za cilj isključivo odavanje počasti stradalima i širenje mira u zajednici.

Na okruglom stolu se razgovaralo o trenutnom stanju memorijalizacije i spomeničke kulture u našoj zemlji, ali i regionu. Svoje izlaganje imala je i Amra Čusto iz Kantonalnog zavoda za kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Sarajevo.

Istaknuto je da postoji i određen broj spomenika koji svojim izgledom ili pak namjenom se mogu svrstati u kontroverzne spomenike, odnosno one koji su doveli do pojave netrpeljivosti u zajednici.

"U BiH i regionu pojavljuju se spomenici koji veličaju zločinačku prošlost. Građeni su spomenici koji veličaju zločince iz Drugog svjetskog rata. Tako je u Bileći podignut spomen-park posvećen četnicima Ravnogorskog pokreta, dok se u Brčkom i Višegradu nalaze spomenici posvećeni Draži Mihajloviću. Ne preispitujući prethodno učestvovanje ustaškog ili pak četničkog pokreta, u posljednje vrijeme javljaju se i spomen-ploče posvećene pripadnicima Handžar divizije ili pak ustašama koji su bili pripadnici islamske vjeroispovijesti. U području hercegovačkih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine, nalaze se i spomenici koji su posvećeni žrtvama koje su bile na 'drugoj strani' tokom Drugog svjetskog rata, pa je tako prisutan veliki broj spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata. Takvi spomenici nalaze se u Stocu, Ljubuškom, Posušju, itd. Karakteriše ih i šahovnica koja započinje sa prvom bijelom pločom, a što odaje utisak da su ti spomenici posvećeni ustašama, iako se njihova imena nalaze na spomenicima posvećenim pripadnicima HVO-a", kazao je Ćudić.

Pored mapiranja spomenika, UDIK od ove godine aktivno radi i na analizi spornih spomenika, a krajnji zaključci biće predstavljeni sljedeće godine. U okviru kampanje Prijavi spomenik, svi zainteresovani pojedinci ili grupe mogu dostavljati podatke o spomenicima u njihovim sredinama koje će istraživački tim UDIK-a provjeriti, te uvrstiti u evidenciju.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: