U radu dvodnevnog skupa sudjeluju profesori, saradnici i studenti fakulteta Univerziteta u Sarajevu, predstavnici vlasti te gosti s drugih bh. univerziteta, ali i onih iz Graza te Pečuha.
Prvi će dan savjetovanja obilježiti prezentacija plenarnih referata, dok će drugi radni dan biti posvećen izlaganjima u okviru nekoliko grupacija naučnih disciplina.
Skup je pozdravio ministar obrazovanja i nauke KS-a Safet Kešo, koji smisao savjetovanja vidi u provjeri rezultata postignutih između dva savjetovanja. On također očekuje i veći broj zaključaka po okončanju skupa koji će se odnositi i na vlasti KS-a.
Izrazio je spremnost da Ministarstvo bude uz Sarajevski univerzitet te cjelokupno visoko obrazovanje u KS-u, koliko to u aktuelnim društvenim okolnostima bude moguće.
Izlaganje predstavnika Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH) Muhameda Filipovića imalo je negativniji otklon prema Bolonjskom procesu. Upozorio je učesnike da napredak nije sve ono što se čini napretkom. Ulazak BiH u Evropu morat će se platiti, a jedna od cijena je Bolonja.
Za akademika Filipovića, Bolonja je za Sarajevski univerzitet nazadak.
"Bolonja je ujednačavanje performansi obrazovanja na najširoj osnovi. To je moguće postići samo obaranjem kvaliteta. Danas u svakom selu imate fakultet i univerzitet. Time se obaraju obrazovni standardi“, kazao je.
Naglasio je da njegov stav nije antibolonjski, već smatra da je potrebno sačuvati Sarajevski univerzitet, jer je to elitna institucija i jedina koja proizvodi nauku u ovoj zemlji.
Mišljenja je da se mora zauzeti stajalište o nauci kao elitnoj stvari. Svako društvo se legitimira stanjem u nauci i umjetnosti, drugog načina nema, zaključio je Filipović.
O legislativi u oblasti visokog obrazovanja te viziji razvoja Univerziteta u Sarajevu govorio je rektor Univerziteta Faruk Čaklovica, potcrtavši da živimo u vremenu u kojem je legislativa često produkt političkog raspoloženja odgovarajućih autoriteta s državnog nivoa.
Od mnoštva negativnih segmenata u oblasti visokog obrazovanja, posebno je izdvojio nepostojanje državne strategije razvoja niti finansijskih sredstava namijenjenih ovoj obrazovnoj oblasti, a ne postoji niti volja za harmonizacijom univerzitetskog prostora. Univerziteti su sami počeli provoditi reformu obrazovanja, kazao je.
Komentirajući Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH, Čaklovica ga je ocijenio neefikasnim i neracionalnim, jer podrazumijeva rascjepkanost svih elemenata obrazovnog sistema po entitetskim linijama, kantonima i distriktu, bez postojanja jedinstvenog sistema finansiranja.
Agencija za osiguranje kvaliteta i Centar za informiranje i priznavanje diplima, koje spomenuti Zakon pretpostavlja, rezultat su političkog kompromisa i ne uvažavaju stvarne potrebe.
Naglasio je da Zakonom također nije uređeno uspostavljanje mehanizama za stvaranje ambijenta mobilnosti studenata.
Savjetovanje o reformi visokog obrazovanja organizirali su Univerzitet u Sarajevu i Vlada Kantona Sarajevo, a po okončanju njegovog dvodnevnog rada očekuje se usvajanje konkretnih zaključaka.