Ne može se protiv istine
689

U BiH će kad-tad svi morati priznati da se dogodio genocid

Piše: Edita Gorinjac
Nakon presude Haškog tribunala Zdravku Tolimiru i izricanja doživotne kazne zatvora zbog genocida u Srebrenici i Žepi, u BiH je ponovo aktualizirana priča o potrebi donošenja pravnih akata kojima se zabranjuje i osuđuje negiranje tog zločina.

Stranka za BiH je najavila kako će u Parlamentarnoj skupštini BiH ponovo pokrenuti usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kao i donošenje zakona kojim se zabranjuje i osuđuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina na prostoru BiH. Dok će im u tome podršku dati i neke druge stranke poput SDA, u SNSD-u kažu kako je to za njih, i druge stranke iz RS-a, i dalje neprihvatljivo.

Srebrenička udruženja i porodice žrtava zadovoljni su presudom Tolimiru, ali ističu nužnost donošenja ovakvog zakona koji bi zabranjivao negiranje genocida, ne samo u Srebrenici, nego gdje god da se on desio.

Predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice" Hajra Ćatić izražava žaljenje što svi koji sjede u Parlamentu ne uviđaju prave razloge zbog kojih se mora donijeti jedan ovakav zakon.

To nije osuda cijelog jednog naroda

"Neka se donese zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida, ne samo u Srebrenici, bilo gdje da se desio. Ako sud bilo koji utvrdi da se takav zločin desio nad bilo kojim narodom u BiH, nemam ništa protiv da se ovim zakonom i to osudi. Što se tiče bošnjačkih političara, ja mislim da tu nema preblema. Presuda Tolimiru nedvosmisleno govori šta se desilo i to bi bila osuda njega i sličnih njemu", kaže Ćatić.

Predsjednica Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa" Munira Subašić smatra da će u BiH kad-tad biti donesen ovakav zakon, jer presude, kako u Hagu, tako i u BiH, će same po sebi natjerati na to.

"Što prije svi prihvate to bit će im lakše i moći ćemo krenuti dalje. Ne osuđuje se time cijeli srpski narod, iako oni to tako tumače, zločinci imaju ime i prezime. Vjerujem da 'obični' srpski narod zna šta se desilo u Srebrenici i drugim gradovima. Majke iz srpskog naroda koje su izgubile svoju djecu isto znaju šta se tamo desilo, jer su majke i razumiju. Političari na takvim postupcima negiranja genocida i neusvajanja zakona samo ubiru političke poene krijući se iza naroda. Kad-tad će morati to priznati, ne može se protiv pravde, spora je ali dođe. Ako se donese toliko presuda na raznim sudovima, kako to može neko negirati? Može ako je zaslijepljen mržnjom ili ako se ponosi onim što su radili zločinci", rekla je Subašić za Klix.ba.

Onima kojima je donošenje zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti bilo neprihvatljivo od samog početka te priče u Parlamentu BiH, neprihvatljivo je i sada. U međuvremenu su se desile još neke presude, ali to čini se samo dodatno učvršćuje njihov stav da sada nije vrijeme za donošenje zakona i Rezolucije.

"Nažalost, taj ambijent je još više pogoršan nakon presuda Gotovini, Markaču i Haradinaju. Stvara se klima u kojoj se Haški tribunal doživljava kao politička institucija koja je u funkciji suđenja samo pripadnicima jednog naroda koji su optuženi i činili zločine na podrušju bivše Jugoslavije. U tom smislu bismo i dalje imali probleme i više političke rasprave nego objektivan pristup tom pitanju. Mišljenja smo da je stavljanje u ponovnu proceduru ovog zakona bespotrebno gubljenje vremena i na neki način ponovno uzdrmavanje postojećeg stepena povjerenja koje je nešto bolji u BiH sada, nego što je to bilo u prethodnim godinama", kazao je za Klix.ba Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Prodanović smatra da u ovom momentu nije vrijeme za donošenje zakona o negiranju bilo kojeg genocida u svijetu i ističe da BiH nije jedina zemlja u Evropi koja nema takve zakone.

Nikad ne treba odustati

"Postoji krivično zakonodavstvo kojim je moguće na neki način definisati ova pitanja. Mislim da ne bismo imali neke koristi donošenjem posebnog zakona. Potrebno je raditi više na stvaranju ambijenta za pomirenje među narodima u BiH, a donošenje ovog zakona u sadašnjim okolnostima mislim da ne bi imalo podršku poslanika SNSD-a, i drugih partija iz RS-a", dodaje Prodanović.

Rezoluciju kojom se osuđuje genocid u Srebrenici je donio skoro cijeli dobronamjerni svijet i nju mora donijeti i BiH, mišljenja je Šefik Džaferović, poslanik SDA u Predstavničkom domu.

"Mi ovdje najveći problem imamo sa negatorima genocida, a presuda Tolimiru je samo još jedan povod da BiH ponovo aktualizira to pitanje. Mi ćemo zajedno sa Strankom za BiH pokušati da to uradimo i svakako to podržati u Parlamentarnoj skupštini. Rezolucija nije dovoljna. BiH mora donijeti zakon o zabrani negiranja genocida, to je suština, jer se u BiH dogodio genocid, jedini nakon Drugog svjetskog rata na području Evrope", kaže Džaferović.

On ističe da je utvrđeno na Međunarodnom sudu pravde da se genocid dogodio u Srebrenici u tužbi BiH protiv Srbije te da je utvrđen i u pojedinačnim predmetima u Haškom tribunalu, kao i presudama Suda BiH.

"Mi se zalažemo da se osudi ono što je utvrđeno međunarodnim pravnim aktima i aktima Suda BiH. To se mora staviti u prvi plan, a svakako smo i za osudu genocida bilo gdje u svijetu ako se on dokaže", dodaje Džaferović.

Da bi se ovakvo nešto usvojilo potrebno je da za zakon glasa natpolovična većina onih koji su prisutni na sjednici, kao i entitestka većina, što znači da "za" mora glasati najmanje trećina poslanika sa teritorije svakog entiteta.

Do sada je bilo nekoliko pokušaja da se zakon i Rezolucija, nakon što ju je usvojio Evropski parlament, usvoje i u Parlamentu BiH, ali zbog izostanka entitetske većine to nikada nije učinjeno.

"Nikada ne treba prestati s tim. Trebamo biti uporni u donošenju ovih akata sve dok se ne donesu. Presuda Tolumiru je još jedna poruka negatorima da prestanu s tim, jer ništa neće postići negiranjem. Činjenice su da se genocid dogodio", kazao je za naš portal Džaferović.