Tužilaštvo TK odlučno u borbi protiv kriminala: Za nas nema nedodirljivih

Nakon otvaranja predmeta formiran je istražni tim sastavljen od nekoliko ovlaštenih službenika iz policijskih i drugih agencija koje su zadužene za sprovođenje zakona, među kojima su Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, Porezna uprava Federacije BiH, ali i finansijsko-obavještajni odjel Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), s obzirom na to da su dobijene informacije ukazivale na to da osumnjičene osobe imaju otvorene račune u drugim državama na području Evrope, konkretno Slovenije.

"U okviru finansijske istrage smo prikupljali sve informacije i saznanja, ne samo od policijskih agencija, već i od drugih organa, kao što su općine, odgovarajuće službe, ali i sudovi koji su nadležni za registraciju nepokretne imovine", pojašnjava Serhatlić.

Ova istraga je rezultirala konačnom informacijom da su optuženi direktor Fortune Safet Pjanić i Ibrahim Muharemović, direktor firme Fortob i član uprave Fortune, na području Slovenije raspolagali s određenim novčanim sredstvima koja su se nalazila u NLB banci i Abanci u Sloveniji.

Optužnica podignuta nakon 13-mjesečnog istraživanja

Računi su nedugo nakon toga blokirani, a nakon 13- mjesečnog istraživanja, optužnica u ovom predmetu je podignuta 20. decembra 2017. godine, a potvrdio ju je i Kantonalni sud u Tuzli.

U optužnici je navedeno šest odgovornih osoba u fabrici obuće Fortuna te stečajni upravnik Ibrahim Muharemović.

Četiri osobe zaključile su sporazum o priznanju krivice s Tužilaštvom, a riječ je o Redži Delimehiću koji je osuđen na godinu dana zatvora, Huseinu Nurkiću koji će u zatvoru provesti dvije godine i deset mjeseci, Aliji Nurkić koja iza rešetaka ostaje godinu dana te direktoru Fortune Safetu Pjaniću za kojeg se optužnicom utvrdilo da je organizator grupe.

On je sa Kantonalnim tužilaštvom zaključio sporazum o priznanju krivice te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina, a od njega je oduzeta protupravno stečena imovinska korist u iznosu od blizu 227.000 KM.

"Još uvijek se sudi Bakiru Pjanićem, Ibrahimu Muharemoviću te stečajnom upravniku Muhamedu Hodžiću, koji se tereti za zloupotrebu položaja i ovlaštenja te krivotvorenje službene isprave", rekao je Serhatlić.

Vesna Švancer završila u pritvoru

Nakon gračaničke Fortune formirana su još četiri predmeta koje je Tužilaštvo Tuzlanskog kantona otvorilo u proteklom periodu, a konačan epilog očekuje se do kraja ove godine.

Jedan od tih predmeta vezan je i za zamjenicu predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Vesnu Švancer, koja se tereti da je nevladnim organizacijama dodjeljivala novac iz grantova Parlamenta FBiH koji je dijelom preusmjeravan na njen račun.

Švancer je završila iza zatvorskih rešetaka, u jednomjesečnom pritvoru ženskog odjela u Kazneno-popravnom zavodu u Tuzli.

"Radi se o pritvorskom predmetu, te predmetu koji je izuzetno složen zbog pozicije na kojoj se nalazila osoba u vrijeme za koje je mi sumnjičimo da je počinila određena protupravna djela. Tek smo na početku istrage i ne bi bilo u redu da zbog interesa istrage svoja dosadašnja saznanja dijelimo u ovom trenutku. Kada dođemo do kraja, odnosno kada donesemo tužiteljsku odluku s vama ćemo je podijeliti", rekao je glavni kantonalni tužilac u Kantonalnom tužilaštvu u Tuzli Tomislav Ljubić.

Lažni iskazi zadaju glavobolje tužiocima

Ljubić je naveo i da ovo tužilaštvo najviše problema ima s građanima koji ne ispunjavaju svoju dužnost u smislu nedavanja saznanja o počinjenju krivičnih djela od strane određenih osoba.

"U posljednje vrijeme se u složenim predmetima susrećemo i s građanskom neodgovornošću svjedoka koji na glavnim pretresima, za razliku od onoga što su govorili pred ovlaštenim službenicima u istražnom postupku, bez ikakvog razloga mijenjaju svoje iskaze te na takav način pogoduju optuženim osobama, zatim dovode do smušenosti u dokaznom postupku, strukture dokaza i svega ostalog", dodaje Ljubić.

Ali i za ovakve postoji pravni lijek. Naime, iz Tužilaštva TK na kraju su upozorili da će protiv svih osoba koje u narednom periodu budu davale ili mijenjale iskaz koji se i u konačnici potvrdi kao lažni, biti pedmet pravnog progona.

"Mi već imamo određen broj istraga koje se vode protiv takvih građana, ali imamo i istraga protiv vještaka koji su davali lažne nalaze i mišljenja. Sve to radimo jer želimo zaštititi integritet kaznenog postupka", zaključio je Ljubić.