Ovaj je izjavio Ivan Čuljak, glavni inspektor za obrazovanje u Vladi FBiH, za "Nezavisne novine" istakavši da je većina tih lažnih, ali odlično urađenih diploma iz "kućne radinosti".
"Upravo sada pred sobom držim lažnu diplomu Ane B., koja je navodno završila Ekonomsku školu u Bihaću. Njena diploma se ne razlikuje od prave, ali postoji samo jedan problem. Provjerom je ustanovljeno da Ana nikada nije vidjela školu u Bihaću", tvrdi Čuljak, dodavši da je samo od početka godine pronašao 15 ovako napravljenih lažnih diploma.
Ministarstvo obrazovanja FBiH diplome provjerava samo kada se neko od bh. državljana zaposli u zemljama iz okruženja, pa njihovi poslodavci traže potvrdu da je osoba zaista završila školu za koju ima dokumente. Ne postoje provjere koliko je osoba štampalo sebi diplome, ali u dosadašnjim slučajevima može se govoriti o hiljadama takvih diploma.
"Svi misle da je to neka pamet. Da je potrebna neka kriminalna sprega da se diploma napravi. Međutim, ovakve diplome skoro bez ikakve zaštite mogu napraviti djeca koja imaju skener, bolji štampač i elementarno poznavanje rada na računaru. Za 500 KM dobijana je diploma škole koju poželite, a da ne budete ni na času. Bojim se da će ovo pitanje tek idućih godina da eskalira, kada budu isplivalali novi slučajevi", kazao je Čuljak, istakavši da, koliko mu je poznato, nikad niko od falsifikatora nije otkriven niti kažnjen za štampanje diploma.
Sagovornik "Nezavisnih", danas ozbiljan mladić, koji je po svom priznanju odštampao "na desetine" ovakvih diploma dok je bio na ivici punoljetstva, tvrdi da je to radio uglavnom iz radoznalosti.
"Imao sam poznanika koji zakone nije ozbiljno shvatao. On je znao da se ja malo razumijem u kompjutere i tako smo i počeli. Omer bi našao mušteriju, donio bi original dokumente od nekoga ko je zaista završio željenu školu. Ja bih to skenirao, sredio u korelu i kroz printer provukao obrasce koje kupimo u trafici. Kasnije smo angažovali i druga koji je imao lijep rukopis i on bi upisivao ocjene po želji naručioca. Toliko sam dobro radio da je bilo slučajeva da pomiješamo orginal s kopijom", kazao je sagovornik "Nezavisnih", koji kaže da je takva izrada diplome koštala oko 500 KM. Po dvije stotine KM su dobijali kompjuteraš i Omer, dok bi njihov drug s krasopisiom dobio 100 KM, navode "Nezavisne novine".
"Obično nisam želio da znam kome pravim dokumente. To je bio Omerov posao, a on mi je govorio da te diplome trebaju ljudima koji idu u inostranstvo, tako da nećemo imati problema. Najčešće sam pravio diplome Saobraćajne škole u Sarajevu, a dobro su išle i diplome ekonomskih škola. Kad se jednom skenira pečat, kasnije je lahko. Samo štampaš", kazao je falsifikator pokajnik.
Naš sagovornik, nakon što je uvidio da bi, ako bude uhvaćen, mogao imati problema s policijom, prestao se baviti ovim "poslom".
"Kasnije sam se povukao, jer sam u međuvremenu počeo štampati i ljekarska opravdanja za bježanje iz škole. Malo je falilo da budem 'provaljen' i izbačen iz škole. Kod Omera su pronašli lažna ljekarska uvjerenja i on je izbačen. Nije me izdao", kazao je sagovornik "Nezavisnih".
Obrasci za srednju školu dostupni svakome Ivan Čuljak ističe da mnogi od problema s otkrivanjem lažnih diploma ne bi ni postojali da su poslodavci samo malo temeljitiji prilikom prijema novih radnika.
"Rijetko ko provjerava da li je zaista neko završio školu za koju ima dokumente", kaže Čuljak i podsjeća da je u ranijem sistemu mnogo više vođeno računa o obrascima za svjedočanstva i diplome.
"Tačno se znalo ko i gdje može kupiti ove obrasce. To su bili komplikovaniji dokumenti koje je bilo teže kopirati. Danas te papire možete kupiti skoro na svakoj trafici. A ko ih želi zloupotrijebiti, ne mora ni kupovati. Ti obrasci su urađeni tako jednostavno da se mogu kopirati na svakom računaru", kazao je Čuljak.
U sarajevskim knjižarama obrasci za sve četiri godine srednjih škola koštaju pet KM. Prodavači ističu da je prodaja sasvim legalna i da ne vode računa kome prodaju obrasce, pišu "Nezavisne novine".
Zašto je utihnula priča o Južnoj plinskoj interkonekciji i šta je pozadinski interes
