Izgubljeni u procedurama
78

Zašto je utihnula priča o Južnoj plinskoj interkonekciji i šta je pozadinski interes

S. H.
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Prije dva i po mjeseca priča o Južnoj plinskoj interkonekciji, kojim bi BiH dobila još jedan izvor snabdjevanja polinom, pored ruskog, bila je jedna od ključnih tema i vrućih političkih dilema. No, tema je ponovo pala u zaborav iako iza sebe nosi jako važne i energetske i političke konotacije.

Južna plinska interkonekcija je interes države BiH, kojim naša zemlja ne bi bila ovisna isključivo o ruskom plinu. Cilj je od terminala na hrvatskom otoku Krk dovesti cjevovod do BiH i to preko Hercegovine. I tu nastaje problem.

Problem ruta i kontrola?

Ideja ove plinske diverzifikacije je također američki biznis interes pa su Amerikanci jasno podcrtali da tim projektom treba rukovoditi federalno javno preduzeće BH Gas. No problem nastaje jer HDZ i njihov lider Dragan Čović ne žele upravljanje Južnom interkonekcijom prepustiti BH Gasu, već su odavno krenuli u proces formiranja novog preduzeća sa sjedištem u Mostaru, koje bi imalo ingerencije operatera, odnosno uvoza plina u BiH i dalje distribucije.

Čović je tako u insistiranju za novim preduzećem istakao da ne žele Sarajevu prepustiti kontrolu nad plinom, insinuirajući da bi se iz glavnog grada navodno mogao i zavrnuti plin. Na stranu što je takva ideja pa gotovo i neizvodiva, jer plin u svakom slučaju mora proći kroz Hercegovinu pa nije jasno kako bi Sarajevo imalo svu kontrolu, ali lider HDZ-a je u ovom kontekstu ušao u sukob i sa Amabasadom SAD-a.

Upravo zbog Čovićevog insistiranja da novo gasno preduzeće iz Hercegovine bude operater za Južnu interkonekciju ovaj projekat se još kiseli u ladicama federalnog parlamenta. Čović je za svoje stavove dobio podršku i zvaničnika Hrvatske. No zbog čega lider HDZ-a toliko insistira na novom preduzeću i da li je u pitanje isključivo finansijska korist?

Izrael zainteresiran

Prema našim saznanjima velika se bitka vodi o samoj trasi budućeg plinovoda, odnosno preko čijih posjeda će plinovod biti izgrađen, jer će svi oni preko čijih imanja cijevi budu položene biti finansijski obeštećeni. To je tek jedan od uglova ove teme.

Drugi važan detalj je i uloga i interes same države Izrael, a prije svega preko izraelskog biznismena koji je već godinama u Mostaru preko Aluminija Amira Grosa Kabirija. Postoji indicija da je cilj Kabirija, uz solarne elektrane raditi i na plinskoj elektrani koja bi proizvodila struju. Izrael to podržava, a često je izraelski interes jednako i američki interes.

Ambasadorica Izraela za Bosnu i Hercegovinu Galit Peleg nedavno je o ovom projektu razgovarala i sa ambasadorima SAD-a i Hrvatske u BiH, a energetska nezavisnost je bila jedna od glavnih tema.

"Razgovarano je o dugoročnoj energetskoj stabilnosti i regionalnoj energetskoj diverzifikaciji. Strane su razmatrale potencijalne izraelske investicije putem Izraelske gospodarske komore u Bosni i Hercegovini kao i moguća daljnja ulaganja M.T. Abraham Grupe u Aluminij. Obje strane složile su se da postojeće izraelske investicije u Aluminij značajno doprinose stabilnosti i rastu gospodarstva u regiji", saopćeno je nakon sastanka.

Izrael je raspoložen da u projekat Južne plinske interkonekcije uđe kroz finansiranje gradnje plinovoda, a spominje se i ideja dopremanja svog prirodog gasa.

U svakom slučaju ovaj projekat, zbog čije blokade se spominju i moguće američke sankcije za Dragana Čovića, je još uvijek u mirovanju. Zastupnici SDA u federalnom parlamentu su prije otprilike dva mjeseca u proceduru uputili Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, tražeći hitnu raspravu. No, tada je u Parlament FBiH stiglo pismo premijera Nermina Nikšića, koji je tražio da se prijedlog ne stavlja na dnevni red jer Vlada FBiH u toku mjeseca marta planira na dnevni red i u parlamentarnu proceduru uputiti staviti svoj prijedlog zakon ao Južnoj interkonekciji. To se još uvijek nije dogodilo.