Ipak, na ovaj dan zaboravljaju sve probleme i otvaraju dušu svima koji žele slaviti i plesati s njima. Uz želje za dobro zdravlje i dobru zaradu, jedni drugima su poželjeli sretan put, u nadi da će u augustu imati još više razloga za slavlje. Đurđevdan je zapravo praznik koji se obilježava na proljeće i koji označava početak putovanja Roma koji su kretali po svijetu da zarade nešto novca.
"Romi su bili zanatlije, popravljali su kišobrane te radili mnoge druge poslove. Uvijek su kretali na put 6. maja i putovali preko ljeta, zato što su mogli spavati pod vedrim nebom i pored rijeka", objasnila je prisutnima Indira Bajramović, predsjednica Udruženja Romkinja "Bolja budućnost".
Upravo zbog toga je i romska zastava plavo-zelena sa tačkom u sredini, a to simbolizira vedro nebo iznad njih i zelenu travu pod njima tokom putovanja. U augustu se vraćaju i onda proslavljaju aliđun.
Historijski muzej BiH bio je ove godine domaćin centralne manifestacije proslave Đurđevdana, a organizirala ju je Ženska romska mreža.
Izložbom rukotvorina romskih umjetnika i zanatlija, folklorom i pjesmom, naši sugrađani Romi razveselili su brojne građane i predstavnike medijskih kuća. Nakon intoniranje himne BiH uslijedila je romska himna "Đelem, đelem" u izvedbi grupe "Sa e Roma" iz Gračanice. Uz prve zvuke violine Romkinje odjevene u svoju tradicionalnu nošnju su zaplesale, a nešto kasnije je i nekoliko folklornih grupa dočaralo kako izgleda život u romskoj zajednici. Nije izostalo ni čuveno gatanje iz dlana i karata.
Ženska romska mreža se potrudila da prezentira radove brojnih umjetnika, među kojima su bili slikari, muzičari, kao i baletani i balerine.
"Ženska romska mreža ima svoj strateški plan od 2012. do 2013. godine, a ciljevi su nam poboljšanje položaja Romkinja u društvu, povećanje učešća Romkinja u vlasti na svim nivoima, jačanje ženskog aktivizma i promocija romske kulture", kazala je Melina Halilović, predsjednica Udruženja omladinske romske inicijative "Budi mi prijatelj" iz Visokog.
Snježana Mirković iz Udruženja "Romska djevojka" iz Prnjavora objasnila je kako su njihovi projekti podržani u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.
"Romska kultura i tradicija su dosta šarolike i razlikuju se od zajednice do zajednice, a cilj nam je da ih što više promovišemo na ovakvim skupovima, kao što je ovaj danas u Sarajevu. Žene Romkinje ovdje u Historijskom muzeju pokazuju upravo tu šarolikost", kazala je Mirković.
Romi u BiH, ali i širom svijeta, u najvećem broju slučajeva žive život na granici siromaštva, ili u potpunom siromaštvu. Često se susreću sa predrasudama i diskriminacijom, na šta su ukazali i ovom prilikom.
U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH kažu da su Romi u našoj zemlji najbrojnija, ali ujedno i najugroženija nacionalna manjina. Država je prepoznala njihove problema i uključila se u rješavanje, pomaka ima, ali stvari nisu još ni izbliza na nivou kakav bi zadovoljio potrebe i bolji život ovih ljudi.
Milan Jovanović, šef Odjela za pitanja manjina i vjerskih zajednica Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, napomenuo je da BiH ima strategiju i akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblasti stanovanja, zapošljavanja, obrazovanja i zdravstvene zaštite.
"BiH u granicama svojih finansijskih mogućnosti ulaže znatne napore. Već od 2008. godine priključenjem BiH dekadi inkluzije Roma izdvajaju se znatna materijalna sredstva. Neki rezultati su već mjerljivi, pa i ovaj program obilježavanja Đurđevdana je potpomogla država. U BiH se više godina izdvajaju sredstva za romske nevladine organizacije. Nadam se da će država, a i međunarodne nevladine organizacije i dalje njegovati i potpomagati očuvanje romske kulture. Nadam se da ih neće pomagati kao nacionalnu manjinu, nego ih potpuno integrisati u bh. društvo", kazao je Jovanović.
Novcem iz državnog budžeta je u posljednje četiri godine Romima u BiH osigurano 250 krovova nad glavom. Kada je u pitanju zapošljavanje, Romi dijele sudbinu ostalih naroda u BiH, ali su i tu pomaci vidljivi, kažu u resornom državnom ministarstvu.
Romska kultura i historija su veoma bogate, ali nema pisanih tragova o njima. Ovakvim manifestacijama cilj je pokazati svu tu tradiciju i smanjiti predrasude ovom narodu, našim sugrađanima koji na ovim prostorima žive stoljećima.
"Predrasude danas ima svako prema svakome, takvo je vrijeme u kojem živimo, ali ono što najviše pogađa Rome jeste diskriminacija. Možda više ona prikrivena, nego ona otvorena, koju vidimo. Ako se osvrnemo unazad pet godina vidjet ćemo da je došlo do poboljšanja u obrazovanju romske djece. Sada se možemo pohvaliti da imamo puno više djevojčica koje su završile srednje škole i pohađaju fakultete. Ono što se još može vidjeti je poboljšanje u stanogradnji za Rome, ali je najveći problem u oblasti zdravstva. Još uvijek je ogroman broj Roma bez zdravstvenog osiguranja, blizu 75 posto žena i djece Roma je bez zdravstvenog osiguranja. Nismo mi uopće zadovoljni implementacijom Dekade Roma, ali ovo su stvari u kojima ima napretka", kaže Bajramović.
Đurđevdan bi, ako bude usvojena inicijativa Turske, trebao biti nominiran za listu nematerijalne baštine UNESCO-a.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
