“Nismo imali automatske puške s nišanima, niti drugu optičku opremu da se puca na ljude. Ne tvrdim da brigada nije imala, tvrdim da četa nije imala, ako znate šta je četa. Ja govorim istinu samo za četu”, rekao je svjedok Miloš Škrba, koji je tokom ratnog perioda bio komandir Druge pješadijske čete Sarajevske motorizovane brigade VRS-a.
Tužilaštvo u Haagu je u sudnici prikazalo dva dokumenta, u kojima stoji da je na području Paleži, koji je bio u zoni odgovornosti ove čete, bio minobacač.
Svjedok je negirao da je postojao minobacač, ostavivši mogućnost da su ih možda donijeli za pripremanje neke operacije a da on ne zna. Prema riječima svjedoka, zadatak pješadijske čete je bio da se “spriječe muslimanske snage da presijeku putnu komunikaciju”, te da se odbrane kuće.
“Ako smo napadnuti od strane Armije BiH, mi smo odgovarali sa onog mjesta gdje smo bili napadnuti. Nije čitava četa vršila napad. Nikada nismo nasumice pucali, meci su bili skupi a nije ih bilo dovoljno”, kazao je svjedok, kojem nisu odobrene mjere zaštite jer je Sudsko vijeće utvrdilo da ne postoje objektivni rizici za sigurnost ili blagostanje njegove porodice.
Karadžić, bivši vrhovni komandant oružanih snaga Republike Srpske (RS), optužen je za teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem.
Optužnicom Haškog tribunala na teret mu je stavljen i genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Na ovom suđenju je završeno ispitivanje Dušana Škrbe, bivšeg komandanta artiljerije Sarajevske brigade VRS-a, koji je kazao da nisu gađali mjesta po Sarajevu gdje se okupljaju veće grupe stanovnika, poput bolnica, škola, autobusne stanice, džamija i slično.
Kao razlog, svjedok Dušan Šrba je naveo da nisu htjeli da dođe do smrti većeg broja civila.
“Ne bismo otvarali vatru ako bismo procijenili da dolazi do ugroženosti civila. Radili smo pripreme tako da se uzmu tačne koordinate ciljeva, kao i drugi elementi. Na osnovu osmatrača zna se cilj, da li je to rov ili nešto drugo”, kazao je Škrba, koji je sa svjedočenjem započeo 18. oktobra.
Svjedok je dodao da su pucali po Velešićima, jer je tamo bio tenk koji je “dejstvovao 1992., 1993. i 1994. godine po našim linijama”.
Na pitanje kako su tada vodili računa o civilima, on je rekao da se “svi civili razbježe kada njihov tenk otvori vatru”.
Prema Škrbi, moguće je da nekada prilikom dejstvovanja dolazi do “prebačaja ili podbačaja”, jer bez obzira što se izvrše pripreme, ipak je moguće da ima “vlažnosti”.
Svjedok je dodao da su na posmatračkom mjestu zvanom “Lima 5” bili međunarodni posmatrači, ali da se nikada nije desilo da su imali ijednu zamjerku u vezi sa ispaljivanjem granata. “Bili su posmatrači sa mnom na licu mjesta. Dežurali, spavali... Nikada nismo ispalili nijednu granatu da ih nismo obavijestili”, kazao je Škrba, dodavši da na prostoru odgovornosti koji je imala njegova brigada nisu ispaljivane aviobombe koje imaju jaču razornu moć od granata.
Na pitanja optuženog Karadžića, svjedok je odgovorio da nisu ispaljivane granate ni na džamije, kojih ima oko 200 u Sarajevu, istaknuvši da se u njima vršila molitva i okupljali ljudi pet puta dnevno.
“Slavili su ramazan dolje... Džamija ni jedna nije gađana”, rekao je svjedok. Škrba je također naveo da “nije dejstvovao po naselju Bjelave”, ali da je čuo od svojih kolega da su tu bili minobacači. Prije početka suđenja, Tužilaštvo u Haagu je zamolilo Sudsko vijeće, kao i organe u BiH, da se izbjegnu “incidentne situacije” kao što je utjecaj na svjedoke.
“Tokom dokaznog postupka Tužilaštva nismo imali utjecaja na svjedoke. Sada, kada je dokazni postupak Odbrane, imamo takav slučaj. Molim da se ti incidenti ozbiljno shvate. Kažnjivo je sa sedam godina zatvora”, naveli su iz Tužilaštva u Haagu.
Nastavak suđenja je 23. oktobra.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
