Odbrane su se usprotivile ovom prijedlogu kao neosnovanom, predlažući određivanje mjera kojima bi se eventualni uticaj onemogućio.
“Postoji opasnost da bi optuženi na slobodi ometali dalji tok krivičnog postupka uticajem na svjedoke i saučesnike. Oni žive na malom geografskom području, gdje žive i svjedoci, tako da su objektivne mogućnosti, ne samo za međusobne, nego i za kontakte sa svjedocima”, naveo je tužilac Marjan Pogačnik, dodajući da je već izvršen uticaj na jednog od svjedoka.
Odbrana je ove argumente tužioca odbacila, ističući da nijedan od optuženih nije kontaktirao svjedoke. “Moj klijent nije u mogućnosti da kontaktira ni sa jednim od 250 svjedoka. Izjave 20 svjedoka odnose se na mog klijenta i svi oni žive u Republici Srpskoj”, kazao je Duško Tomić, branilac Nermina Kalembera.
Svi branioci su istakli i da su se u sličnom predmetu pred Sudom BiH optuženi, kojima su na teret također bili stavljeni zločini u logoru, branili sa slobode. “Kada tužilac ukazuje na mogućnost međusobnog kontakta, treba istaći da Tužilaštvo ovu istragu vodi od 2005. godine”, rekla je Edina Rešidović, branilac prvooptuženog Đelilovića.
Optužnica Đelilovića i ostale tereti za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u logoru Silos i drugim objektima na području opštine Hadžići.
Optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera da su od 1992. do 1996. godine učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg su počinili zločin protiv civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.
Kako se navodi u optužnici, zločini su počinjeni u objektu Silos u Tarčinu, Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću i u magacinu kasarne “Krupa” u Zoviku. Prema optužnici, Mustafa Đelilović je u to vrijeme bio predsjednik Skupštine opštine Hadžići i predsjednik Kriznog štaba, a kasnije Ratnog predsjedništva opštine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, a Mirsad Šabić komandir Policijske stanice Pazarić.
Bećir Hujić je bio upravnik, kao i zamjenik upravnika logora Silos, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u Silosu i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u Silosu, prenosi BIRN - Justice Report.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
