Na današnjoj sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma održane u Sarajevu, učesnici stručne rasprave o statusu Sutorine podsjetili su da su osnov za identifikaciju granice između BiH i Crne Gore Dejtonski sporazum i mišljenje Međunarodne arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju, tzv. Badinterove komisije.
Zamjenik predsjedavajućeg Komisije za granice BiH Željko Obradović istakao je da u razgovorima o utvrđivanju granice BiH i Crne Gore područje Sutorine nikada nije identifikovano kao sporno.
On je dodao da ni na karti u omjeru 1 prema 600.000, koja je prateći dokument Dejtonskog sporazuma, Sutorina nije sastavni dio teritorije BiH, te da BiH nije imala nikakvu vlast nad tim područjem.
"Badinterova komisija zaključila je da se demarkacione granice između zemalja bivše Jugoslavije mogu mijenjati samo putem slobodnog i međusobnog dogovora, a da u suprotnom ostaju ranije granice koje štiti međunarodno pravo", naglasio je Obradović, podsjetivši da je Sutorina u vrijeme međusobnog priznanja BiH i Crne Gore bila u sastavu Crne Gore.
Navodeći da nije bilo osnova da Komisija za granice BiH započne razgovore o Sutorini kao spornoj teritoriji, on je upozorio da bi otvaranje pitanja ove teritorije dovelo u pitanje i granicu sa Hrvatskom.
Pomoćnik ministra inostranih poslova BiH Zoran Perković podsjetio je da prilikom međusobnog priznanja BiH i Crna Gora nisu imale nikakvu rezervu u pogledu međusobnog razgraničenja.
On je istakao da arbitraža o statusu Sutorine nije moguća jer Crna Gora ne pristaje na to i da je moguća samo tužba pred Međunarodnim sudom pravde.
Otvaranje pitanja Sutorine, prema Perkovićevim riječima, prouzrokovalo bi nesagledive i dugoročno štetne posljedice po interese BiH, te dovelo u pitanje i pregovaračku poziciju BiH u pregovorima o granici sa Hrvatskom i Srbijom.
On je iznio prijedlog Ministarstva inostranih poslova BiH da se prijedlog ugovora o identifikaciji granice prihvati kao vjerodostojan i pravno utemeljen.
Profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli Zenaid Đelmo izričit je u stavu da je Sutorina crnogorska prema svim međunarodnim normama.
"Kad bi se vraćali na neke stare norme, na koje se neki pozivaju, u Evropi bi nastalo 300 zemalja", rekao je Đelmo i istakao da ni tužba BiH ne bi mogla biti prihvaćena, jer je Badinterova komisija dala odgovore u vezi sa granicama u bivšoj Jugoslaviji.
Ocjenjujući da je stvoren nelegitiman pritisak na vlasti da pokrene pitanje Sutorine, profesor ustavnog prava Nedim Ademović rekao je da BiH ne ide u prilog da otvara pitanje Sutorine sa stanovišta međunarodnog prava, na čije se poštovanje BiH obavezala svojim Ustavom.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić ocijenio je da bi neprihvatanje mišljenja Badinterove arbitražne komisije, koje su obavezujuće za BiH, proizvelo katastrofalne posljedice po BiH.
"Parlament nakon svih argumenata stručne javnosti treba da stavi tačku na ovo pitanje", ocijenio je sociolog kulture iz Sarajeva Hidajet Repovac.
Ustavnopravna komisija odlučila je da transkript današnjih govora pravnih stručnjaka i predstavnika institucija BiH proslijedi Predstavničkom domu.
Krajem decembra poslanik SDP-a BiH Denis Bećirović uputio je u parlamentarnu proceduru prijedlog rezolucije kojom se od Predstavničkog doma traži da odbaci Prijedlog ugovora o granici BiH i Crne Gore koji je utvrdio Savjet ministara BiH početkom novembra 2014. godine, a prema kojem Sutorina trajno ostaje u sastavu Crne Gore.
O prijedlogu Bećirovićeve rezolucije krajem februara u Sarajevu je, u organizaciji Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, održana javna rasprava na kojoj su se čuli oprečni stavovi predstavnika institucija BiH i pojedinih učesnika u vezi sa budućim statusom Sutorine.
