Slavko Vučurević, gradonačelnik Trebinja: Na Sutorinu je stavljena tačka, to je dio opštine Herceg Novi
On smatra kako "dnevne potrebe određenih političara i političkih krugova nameću i određene teme", pa tako i Sutorinu.
Skrivanje propasti banaka i fondova
"Što se tiče Grada Trebinja, mi nemamo nikakvih ni zakonskih ingerencija da pokrećemo to pitanje. Ali, državni organi Bosne i Hercegovine i Crne Gore ako nađu za shodno da mogu da se dogovore i da riješe taj problem, onda mi nemamo ništa protiv. Međutim, mi smo došli u situaciju, praktično, da kada su dvije međudržavne delegacije i komisije utvrdile granicu, došlo je do potpisa i verifikacije, a onda se neko sjetio da bi to pitanje trebalo otvoriti", naglasio je Vučurević.
Gradonačelnik Trebinja navodi kako "ponašanje predsjednika bh. entiteta Republike Srpske Milorada Dodika oko tog pitanja ukazuje njemu i većini građana na nešto drugo".
"On vješto izbacuje Sutorinu u prvi plan da bi se sakrila propast Bobar banke i krađa 10 miliona KM svježeg novca iz sefa Bobar banke nakon uvođenja likvidacionog postupka. Želi da se skrene pažnja sa tog, da se mjesečno Fond PIO RS zadužuje 42 miliona KM da isplati penziju, a ukupna cifra za isplatu penzija je 85 miliona KM, da se Fond zdravstva zadužuje 32 miliona KM da bi se isplatile plate zdravstvenim radnicima. Onda je najbolje narodu skrenuti pažnju sa tih ključnih, životnih problema, socijalnih, koji se direktno tiču stanovništva i građana Republike Srpske", navodi gradonačelnik Vučurović.
Dnevno-političko pitanje
On ističe da je "najbolje i najlakše dogovoriti sa nekim političarem iz Federacije BiH: hajde ti pokreni to pitanje da mi ovo sa ove socijalne prebacimo na politiku i pitanje odnosa sa Crnom Gorom".
"Mislim da je dosta konflikata i da je bilo dovoljno vremena svim političarima u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori da se sve stvari poravnaju i izvedu na čistac", istakao je Vučurević koji tvrdi kako je to "dnevno-politička priča i da se od tih stvari ne može desiti ništa, naročito poslije odluke Badinterove komisije kada su i 'pukli' šavovi na području bivše Jugoslavije".
"Tamo je decidno rečeno da su unutrašnje avnojevske granice svih federalnih jedinica nedodirljive. Prema tome, Sutorina je bila dio federalne jedinice Crne Gore i ne može se sada čitav niz procesa povlačiti kao da će to neko korigovati zbog ovog ili onog dijela. Naravno, svima onima koji mogu i misle da mogu da prave, ali da ne remete, ne svađaju gradove i narode, uredu. Mislim da je ovo dnevno-politička priča i jednostavno skretanje pažnje sa socijalnih i ekonomskih problema na drugu vrstu pitanja. Drugo pitanje je onemogućavanje što bržeg formiranja Savjeta ministara BiH", zaključuje Vučurević.
Inicijativa u PS BiH i crnogorski ambasador
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je prijedlog rezolucije o Sutorini kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, nutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koji je utvrdilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom novermbra 2014. godine, predviđa da Sutorina voljom državnih organa Bosne i Hercegovine trajno ostane u sastavu Crne Gore.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na posljednjoj sjednici donio je zaključak da do kraja fenruara održi javnu raspravu o pitanju Sutorine. Zbog ponovnog otvaranja pitanja Sutorine, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović saopćio je kako ta država neće slati ambasadora u Bosnu i Hercegovinu do daljnjeg.
