Ukoliko bi sada bili održani izbori u BiH najviše glasova za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva na području Federacije BiH osvojili bi kandidati Stranke za BiH Haris Silajdžić i SDP-a BiH Željko Komšić, rezultati su istraživanja koje je za potrebe projekta "Misli BiH" provela Agencija za strateško komuniciranje CMC.
Prema ovom istraživanju, Silajdžić bi u ovom trenutku na izborima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH osvojio 12,24 posto glasova birača sa područja FBiH, a slijede kandidati SDA Bakir Izetbegović sa 8,93 posto i Stranke za bolju budućnost Fahrudin Radončić sa 7,72 posto.
Rezultati pokazuju da je Komšić sa 32,5 posto glasova birača sa područja FBiH glavni kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok mu je najozbiljniji protivkandidat sa 26,38 posto glasova Martin Raguž iz HDZ-a 1990.
Preostala dva kandidata sa hrvatskog člana Predsjedništva BiH - Borjana Krišto iz HDZ-a BiH i Jerko Ivanković iz Narodne stranke "Radom za boljitak" dobili su povjerenje 7,32, odnosno 4,01 posto ispitanika.
Istraživanje pokazuje da će ovi izbori za članove Predsjedništva BiH biti najneizvjesniji dosad.
Značajan je postotak zasad neopredijeljenih birača ili onih koji su se odbili izjasniti i to češće među Bošnjacima nego Hrvatima, što se, kako ocjenjuje CMC, može objasniti i izostankom jače kampanje bošnjačkih kandidata, dok se ona među hrvatskim već dobro zaoštrila.
CMC ističe da bi dodatnu neizvjesnost u sadašnje odnose moglo donijeti i eventualno odustajanje Ivankovića iz trke za Predsjedništvo BiH, jer ima tek simboličan broj glasova, ali dovoljan da poremeti ravnotežu vodećeg dvojca hrvatskih kandidata.
Istraživanje je pokazalo da javnost nije spremna da iznese svoje stavove u odnosu na političke partije, dok otvoreno pokazuje opredjeljenost i afinitete prema predsjedničkim kandidatima.
Na pitanje "Za koga ćete dati glas u Predsjedništvu BiH" od ukupno anketiranih 1.555 građana FBiH, odgovor je dalo 1.000, dok je 555 ili 35,76 odsto izjavilo da ne znaju ili su odbili da odgovore.
Istraživanje je rađeno na slučajnom, stratificiranom i reprezentativnom uzorku građana FBiH, sa intencijom da se dobiju kao bitne odrednice nacionalnog identiteta. Rađeno je metodom telefonskog anketiranja 15. i 16. jula.
Možda vas zanima
