Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, koji je u najviši organ zakonodavne vlasti upućen po skraćenom postupku, čeka na pokretanje parlamentarne procedure.
To u prijevodu znači da će predložene izmjene zakona morati proći komisijsku fazu isto kao i u redovnom postupku, s tim što će u skraćenom postupku biti skraćene procedure izjašnjavanja. Iz toga proizilazi da će se o setu zakona kojim je predviđeno povećanje nameta građanima BiH morati izjasniti i Komisija za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zbog čije je negativne ocjene ranije pao pokušaj povećanja akciza na naftu i naftne derivate.
Podsjećamo, omjer snaga u parlamentarnoj komisiji iznosi pet naprema četiri i to za one zastupnike koji su bili protiv izmjena Zakona o akcizama. Članovi Komisije su Predrag Kožul (HDZ), Salko Sokolović (SDA), Nenad Lalić (SDS), Damir Bećirović (DF), Jasmin Emrić (A-SDA), Amir Fazlić (SDA), Mirsad Isaković (SBB), Dušanka Majkić (SNSD) i Aleksandra Pandurević (SDS).
Ukoliko zastupnici Sokolović, Lalić, Bećirović, Emrić i Pandurević ostanu pri ranijim stavovima da izmjene zakona predstavljaju udar na građane BiH, odnosno ako ne daju podršku prijedlogu Vijeća ministara, onda se set zakona o povećanju akciza uopće neće naći na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
U tom slučaju državni parlamentarci izjasnit će se samo o negativnom mišljenju Komisije za finansije i budžet, koje će moći prihvatiti ili ne prihvatiti. Ako mišljenje ne dobije podršku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, onda će se komisija ponovo morati izjasniti o prijedlogu Vijeća ministara BiH po skraćenom postupku, a ako i drugi put da negativno mišljenje, onda se definitivno prijedlog zakona povlači iz parlamentarne procedure i smatra odbijenim.
Modifikovani prijedlog s pratećim poboljšanjima je usaglašen na nivou ministara finansija i premijera entiteta, kao i predstavnika Vijeća ministara BiH, a nakon niza obavljenih konsultacija i analiza, uz aktivnu podršku i tehničku ekspertsku asistenciju delegacije EU u Sarajevu.
Ključna izmjena se odnosi na činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju cestarine, pri čemu će se prikupljena sredstva isključivo koristiti za izgradnju autocesta i za izgradnju i rekonstrukciju svih drugih vrsta cesta.
"Stoga ne bi bilo utemeljeno da se uvećanje akciza i cestarina posmatra kao udar na stanovništvo, jer cilj zbog kojeg se uvodi u potpunosti opravdava razloge uvođenja, a navedene prednosti koje izgradnja ove vrste infrastrukture nosi sa sobom ukazuju na to da je realno očekivati poboljšanje standarda stanovništva kroz nova zapošljavanja, stvaranje novih prihoda, izgradnju dodatne infrastrukture u vidu izgradnje vrtića, škola, bolnice, domova za stare i iznemogle osobe i drugo, i u krajnjem očekivani rast standarda stanovništva će možda potaknuti i natalitet, što je izuzetno važno za BiH s demografske tačke gledišta", piše u obrazloženju.
Državna vlast tvrdi da uvećanje prihoda po ovom osnovu i njihovo usmjeravanje na razvoj u vidu izgradnje autocesta i cesta, približava BiH zemljama okruženja po nivou razvijenosti, čime se doprinosi stvaranju uvjeta za uključivanje u regionalno razvijenije tranzitne države, što prvenstveno otvara mogućnost iskorištavanja drugih resursa kojim BiH raspolaže i razvijanja do sada nerazvijenih privrednih grana kao što je razvoj turizma.
