Sejdić: Ako prođe sporazum SDP-HDZ, treba bojkotovati popis
“Šestorka, odnosno sada sedmorka, sve vrijeme raspravlja o konstitutivnim narodima u BiH, a o pravu građana još nikada nisu ni razgovarali. Oni nastoje kroz ovu presudu ostvariti što više benefita za konstitutivne narode i u tim razgovorima nema i nikada nije ni bilo onih koji nisu predstavnici konstitutivnih naroda, kako bi se naš glas čuo i na tim sastancima. Sve što sam do sada uspio saznati o tom sporazumu ukazuje na to da on umanjuje i diferencira vrijednost glasa građanina. Vrijednost glasa svih ljudi nije ista, što dodatno cementira etničke podjele”, rekao je Sejdić.
Smuljaj - to je politika Zlatka Lagumdžije On dodaje i to da, prema ovom sporazumu, građani iz reda ostalih opet nemaju gotovo nikave šanse da budu birani u Predsjedništvo BiH. “To je jednostavno politika Zlatka Lagumdžije, što više zakomplikuj i zakukulji, smuljaj”, smatra Sejdić.
“Ja se nadam da međunarodna zajednica neće dozvoliti provedbu ovog sporazuma, a i nevladin sektor će se sigurno dići protiv toga. Tim sporazumom pripadnici nacionalnih manjina ili oni građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, definitivno će biti isključeni iz svake mogućnosti da participiraju u Predsjedništvu BiH”, izjavio je Sejdić.
Naš sagovornik kaže da, ukoliko sadašnja politička elita ne bude htjela prihvatiti sugestije civilnog društva u provedbi presude Sejdić-Finci, te ne budu htjeli razgovarati sa predstavnicima civilnog društva, “nužan će biti bojkot popisa stanovništva”.
“Ako dozvolimo da se ovaj sporazum sprovede u djelo i dozvolimo da se provede popis stanovništva, onda ćemo imati katastrofu u BiH, u kojoj nacionalne manjine i svi oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, neće imati nikavu mogućnost, a vrijednost glasa će biti beznačajna. Ovim se potpuno zatire kategorija građana u BiH”, rekao je Sejdić za Klix.ba.
Predsjedništvu oduzete ovlasti
Prema pomenutom sporazumu između SDP-a i HDZ-a, Predsjedništvo BiH bi se i dalje sastojalo od tri člana, ali njihove ovlasti bi bile gotovo beznačajne. Vođenje vanjske politike bi gotovo u potpunosti bilo prebačeno na Vijeće ministara. Ono što je itekako sporno je i izbor članova Predsjedništva. Naime, kolektivnog šefa države više ne bismo birali neposredno na izborima, već bi oni bili birani u Parlamentarnoj skupštini iz reda zastupnika. Manjkavost ovog sporazuma je i to što se on bavi isključivo Federacijom BiH, dok bi u RS-u najvjerovatnije sve ostalo nepromijenjeno.
Prema sporazumu, svaki od zastupnika, klub ili grupa zastupnika, bi mogli kandidirati po jednog kandidata za Predsjedništvo, a potom bi se prijedlozi upućivali u Dom naroda. Ovaj dom bi u okviru svakog kluba s liste nominovanih kandidata većinom ukupnog broja glasova izabrao po jednog kandidata, a potom bi se zajednička lista slala ponovo Predstavničkom domu na potvrđivanje. Da stvaru budu još gore, u sporazumu se navodi i to da u slučaju da i u drugom krugu Predstavnički dom ne potvrdi zajedničku listu, smatraju se izabranim kandidati sa zajedničke liste koju je utvrdio Dom naroda.
Kada je u pitanju izbor delegata u Dom naroda iz RS-a, tu bi se oduzele nadležnosti Narodnoj skupštini. Dom naroda bi imao 24 člana, po sedam iz reda konstitutivnih naroda i tri iz reda ostalih. Jedna trećina delegata u Domu naroda bila bi iz RS-a, a dvije iz FBiH. To praktično znači da bi se iz FBiH u Dom naroda biralo po šest Hrvata i Bošnjaka, dva Srbina i dva iz reda ostalih. Iz RS-a bi se biralo pet Srba te po jedan Hrvat, Bošnjak i jedan iz reda ostalih.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
