Ostali mogu u Predsjedništvo ako stranke konstitutivnih tako odluče
Na konferenciji za medije SDP-a je također istaknuto da ta stranka ne podržava asimetrična rješenja te da nisu spremni ni da razgovaraju o različitim načinima izbora u entitetima.
"Ono što je za nas također neprihvatljivo je uspostava novih etničkih izbornih jedinica. O svemu se da razgovarati, osim o ovim dvjema stvarima. Nova parlamentarna većina u FBiH je dogovorila i model za izbor u Dom naroda FBiH, a to podrazumijeva i ukidanje blokade uspostave vlasti, ukidanje mogućnosti da jedan čovjek bude u više zakonadavnih tijela, odnosno parlamenata, a predviđen je i model pravičnijeg rješenja kada je u pitanju izbor delegata u Dom naroda", izjavio je Magazinović i ustvrdio da ovakve principe, osim SDP-a, podržavaju oba HDZ-a i SBB.
Članica Predsjedništva SDP-a Lidija Korać je tokom obrazlaganja onoga što nudi SDP rekla kako u toj stranci očekuju da ovakav dogovor četiri stranke, koje čine novu parlamentarnu većinu u FBiH, podrže i ostale.
"Prema postojećem rješenju, izborom delegata u Dom naroda u FBiH su diskriminirani glasači, a i oni koji su nositelji mandata. Da bi bio neko iz Bosansko-podrinjskog kantona iz reda Hrvata izabran u Dom naroda FBiH bilo mu je potrebno 900 glasova, a za pripadnika istog naroda iz Tuzlanskog kantona bilo je potrebno 11.962 glasa. Recimo, za izbor Bošnjaka iz Kantona Sarajevo je bilo potrebno oko 11.000 glasova, dok je iz Zapadnohercegovačkog bilo potrebno 10 glasova. To znači da vrijednosti glasa nisu bile izjednačene. Ustavni sud je također u slučaju Grada Mostara utvrdio da je u pogledu vrijednosti glasa prekršen Ustav", rekla je Korać.
Ona nije precizirala na koji način će se otkloniti ovakva nejednakost pri izboru, ali pretpostavka je da će broj glasova biti ujednačen. To opet znači da se, s obzirom na broj stanovnika koji pripadaju određenom narodu, na području pojedinih kantona smanjuje mogućnost pripadnika tog naroda da budu izabrani, s obzirom na malobrojnost njegovih potencijalnih glasača iz istog naroda.
“Kod indirektnog izbora članova Predsjedništva smanjuju se njihove nadležnosti zbog toga što posredan izbor i po teoriji izbornog prava daje manje ovlasti onome ko je na taj način izabran, nego onome ko je izabran neposredno. Predloženo rješenje predviđa tri člana Predsjedništva, od kojih nijedan ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili reda ostalih, što znači da se pravnim normiranjem osigurava provedba presude Sejdić-Finci u smislu kandidiranja, ali je bitno da stranke dostignu taj stepen razvoja da na svojim listama imaju pripadnike svih građana, pa i ostalih”, rekla je Korać.
