"Na ovaj način bi se 'bezbolno' provela presuda i bio bih sretan da ovaj prijedlog dođe u parlamentarnu proceduru, a jedina mana mu je što po njemu političke partije predlažu kandidate za članove Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, zbog mogućih zloupotreba pri deklarisanju", dodao je Sejdić.
Naveo je primjere Igora Radojičića, Damira Hadžića i Muhameda Alaima koji su kao predstavnici nacionalnih manjina ili ostalih izabrani na funkcije, a nikad u svojoj političkoj praksi nisu štitili prava tih kategorija.
Prema njemu bi Vijeće nacionalnih manjina BiH trebalo kandidirati predstavnike ove populacije da se ovakve stvari ne bi ponavljale.
Predsjednik SDUBiH Nermin Pećanac naglasio je da je i Jakob Finci, kao drugi podnosilac tužbe, dao svoju podršku njihovom prijedlogu za provođenje presude, te da će SDU, pošto nisu parlamentarna stranka, ovaj prijedlog danas uputiti članovima Predsjedništva BiH.
Upozorio je da diskretna upozorenja predstavnika međunarodne zajednice da opći izbori 2014. neće biti priznati ako se presuda ne provede predstavljaju podršku za one koji to neće, jer bi oni time i dalje ostali na vlasti.
Potpredsjednik SDUBiH Slavko Dragičević istakao je da kandidati za članove Predsjedništva BiH moraju biti na jedinstvenoj listi na području cijele države, te da taj izbor ne smije biti omeđen entitetskim granicama jer je to podsjećanje na ratni period i etničko čišćenje.
Član Predsjedništva SDUBiH Stjepan Kljuić rekao je da stranke na vlasti ne žele da riješe ovo pitanje zajednički, nego svaka stranka pojedinačno daje svoj prijedlog kojim pokušava da ostvari neke svoje ciljeve.
SDUBiH je krajem jula prezentirao svoj prijedlog za provođenje presude "Sejdić i Finci protiv BiH" po kojem bi se članovi Predsjedništva BiH birali direktnim izborom građana, a Predsjedništvo bi sačinjavala ukupno četiri člana: Hrvat, Srbin, Bošnjak i predstavnik "ostalih", te da se članovi Predsjedništva BiH biraju s teritorije cijele države BiH i s jedne liste na kojoj bi politički subjekti delegirali svoje kandidate iz reda konstitutivnih naroda i reda ostalih.
Izbor bi se vršio po principu izbora članova Predsjedništva RBiH s prvih višestranačkih izbora 1990., gdje bi svaki građanin imao pravo da glasa za kandidate iz reda konstitutivnih naroda i reda ostalih, mandat članova Predsjedništva BiH koji su izabrani na izborima trajao bi četiri godine, Predsjedništvo bi predstavljao predsjednik države po principu rotacije na godinu dana, a prvog predsjednika države odredio bi parlament BiH u skladu s principima nacionalnog pariteta na nivou državnih institucija.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
