{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Savez dopunskih škola BiH: Maternji jezik je bogatstvo koje trebamo sačuvati

21.2.2017. u 19:02
53
10
Savez dopunskih škola BiH: Maternji jezik je bogatstvo koje trebamo sačuvati
53
U Stuttgartu je protekle nedjelje održan sastanak rukovodstva i aktivista Saveza dopunskih škola BiH na kojem su analizirane aktivnosti Saveza i dopunskih škola BiH u zadnjih pola godine i plan aktivnosti u narednom periodu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prvi dio sastanka kome su prisustvovali predstavnici dopunskih škola BiH iz Reutlingena, Rottenburga, Ludwigsburga, Ostalba, Rosenheima, Minhena, Stuttgarta, Geretzrieda, Plochingena i Oberlenningena protekao je u "slovu o maternjem jeziku" kojim su aktivisti Saveza obilježili 21. februar - Međunarodni dan maternjeg jezika koji se u svijetu obilježava od 2000. godine, shodno zaključku UNESCO-a.

Generalna skupština Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu proklamovala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični. Tradicionalno, u svim dopunskim školama BiH u SR Njemačkoj svakog februara prigodnim predavanjima obilježava se Dan maternjeg jezika.

Na sastanku u Stuttgartu istaknuta je velika važnost njegovanja maternjeg jezika građana BiH u svijetu i njegovo očuvanje kroz prenošenje na mlađe generacije u čemu veliku ulogu imaju dopunske škole BiH na bosanskom jeziku. Kako je istaknuto, zahvaljujući aktivistima Saveza, samo u zadnih šest godina u Njemačkoj je osnovano više od 30 dopunskih škola BiH u kojima se dopunska nastava izvodi na bosanskom jeziku, a u projekat "Očuvanje maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori kroz dopunske škole BiH i kulturne djelatnosti" uključeno je više od 6.000 građana. Izlobirano je i da se ocjena iz bosanskog jezika upisuje i u njemačka svjedočanstva, u redovnim njemačkim školama koje pohađaju djeca porijeklom iz Bosne i Hercegovine. S ponosom je istaknuto da je nakon više od dvije godine priprema ove školske godine počela i nastava u tri odjeljenja u Minhenu koju pohađa više od 60 učenika.

Osim izvanrednih rezultata koje postižu, na sastanku u Stuttgartu istaknuti su i mnogobrojni problemi sa kojima se bh. aktivisti u dopunskim školama svakodnevno susreću, a upućen je i novi apel nadležnima u BiH, prije svih MCP-a BiH da konkretnije reguliše oblast dopunskog obrazovanja na maternjem jeziku djece građana BiH u dijaspori.

"Dopunske škole BiH u dijaspori osnivaju se i opstaju najviše zahvaljujući entuzijazmu i aktivistima građana. Kao građani i patriote, kao ljudi kojima je stalo da sačuvaju svoj jezik i identitet, da sačuvaju svoje i veze svoje djece sa domovinom mi u Savezu dopunskih škola BiH uradili smo i radimo sve što je do nas", kazao je za naš portal Haris Halilović, predsjednik Saveza dopunskih škola BiH, bivši generalni konzul BiH u Stuttgartu.

On poručuje kako je krajnje vrijeme da naša država reguliše oblast dopunskog obrazovanja.

"Od Ministarstva civilnih poslova BiH smo prošle godine nakon nekoliko godina apeliranja dobili doštampan udžbenik od prvog do četvrtog razreda. Međutim, dopunskim školama BiH u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Italiji, Švedskoj nedostaju udžbenici od četvrtog do devetog razreda, neregulisan je statut nastavnika, koordinatora, matičnih knjiga, dnevnika rada, a u nekoliko gradova poput Sarbrikena, Sindelfingena, Rottenburga zbog nedostatka nastavnika djeca već nekoliko mjeseci ne idu u školu. Godinama apelujemo na nadležne u BiH da poput drugih zemalja, pa i onih u okruženju, regulišu oblast dopunskog obrazovanja. Ja ih i danas, posebno MCP-a u čijoj je to nadležnosti, na Međunarodni dan maternjeg jezika pozivam da to urade. Dok ima interesa kod roditelja djece i dok još nije kasno. Proces asimilacije građana BiH u strana društva, posebno mladih i djece, uveliko je u toku. Djeca građana BiH ili onih porijeklom iz BiH slabo ili nikako govore maternji jezik. O domovini svojih roditelja znaju samo o Džeki, Misimoviću i Ibiševiću. Gubimo cijele generacije. Ako nadležna ministarstva u BiH ne reaguju ili reaguju kao do sada, ako ne regulišu ovu oblast i ne pomognu bh. aktivistima u onome što već rade na polju dopunskog obrazovanja na maternjem jeziku, bojim se da će za to, za koju godinu biti već kasno", Halilović ističe u svom apelu.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: