Nacionalni spomenik
99

Saborna crkva Svete trojice u Mostaru pravoslavni Božić dočekuje u mraku i tišini zvona

G. Š.
Foto: G. Š./Klix.ba
Foto: G. Š./Klix.ba
Saborna crkva Svete trojice u Mostaru pravoslavni Božić dočekuje u mraku i tišini zvona, jer je nemoguće do tada popraviti ono što su vandali uništili, iako su se mnogi građani digli na noge da se što prije sanira šteta na tom nacionalnom spomeniku iznad najvećeg grada na Neretvi.

Starješina Saborne crkve u Mostaru Duško Kojić, za Klix.ba, kaže da su radnici na terenu i da se radovi izvode intenzivno, ali da nije realno očekivati završetak sanacionih radova do kraja februara navodeći kako je i taj termin vrlo optimističan, jer su vandali nanijeli ogromnu štetu.

Međutim, naglašava da su nemili događaji pokazali i dobru stranu ljudi, te da su se mnogi digli na noge kako bi se sanirale šteta na mostarskom hramu, koji je prije rata slovio za najveću pravoslavnu bogomolju na Balkanu i bio jedan od simbola grada.

"Podrška ljudi je ogromna i to je u ovoj situaciji ono što uvijek ističem, jer svi su zainteresovani za bilo koju vrstu pomoći. Na kraju krajeva, i lijepa riječ je nama bila pomoć u ovim danima i u toj radosti, okruženi dobrim ljudima dočekujemo Božić", kazao je Kojić za Klix.ba.

[YOUTUBE]210703103[/YOUTUBE]

Podsjećamo da su početkom decembra vandali pokrali instalacijske kablove, oštetili zidove i uništili razvodne kutije koje su obezbjeđivale dovod električne energije za osvjetljavanje hrama, rad zvona i tri sata koja su simbol multietničnosti toga grada.

Za sanaciju nastale štete, Grad Mostar je iz budžeta izdvojio 20 hiljada KM, a Vlada Federacije BiH 50 hiljada KM, te je Eparhija zahumsko-hercegovačka, preko svoje Fondacije Sveti Vukašin pokrenula akciju prikupljanja pomoći pod nazivom "Neкa bude svjetlost nad Mostarom", koja traje od 1. do 31. januara 2023. godine, a pozivom na broj 1.401 prilažu se 2 konvertibilne marke.

Obnovu Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru može se pomoći i uplatom na Paypal račun Srpske pravoslavne crkvene opštine u Mostaru, preko adrese: [email protected] ili klikom na link: www.shorturl.at/rNOSZ – uplatom na transakcijski račun iz Bosne i Hercegovine, Srpske pravoslavne crkvene opštine u Mostaru, kod ASA banka d.d. Sarajevo, broj računa: 1340011130023498 – uplatom na devizni žiro-račun iz inostranstva, prema sljedećim instrukcijama: naziv pravnog lica: Srpska pravoslavna crkvena opština Mostarska, adresa: Кonak br. 7, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina, naziv banke: ASA banka d.d. Sarajevo IBAN: BA391340011200740184. SWIFT: IКBZBA2X

Iako je ova građevina nakon decenijske gradnje dobila vanjski izgled, unutrašnji radovi, za koje je prije inflacije trebalo izdvojiti 2,5 miliona KM, ni do pola nisu završeni, a Kojić je pojasnio da se srpska zajednica opredijelila da se prvo napravi fasada i osvjetljenje kako bi Mostar izgledao ljepše.

"Tako smo ulagali, ali sad hram ne svijetli, zvona ne zvone i tri sata, koja su nam pravoslavac, katolik i musliman darivali kao simbol multietničnosti, ne rade i to nas je rastužilo", ističe Kojić.

Napominje da je u obnovu Saborne crkve do sada uloženo mnogo truda i sredstava, ali da se nakon više od decenijske gradnje ni danas ne može govoriti o okončanju radova, jer nemaju osigurana sredstva za kontinuiran rad, što mnogo otežava i poskupljuje sam proces izgradnje.

"Grad Mostar svake godine izdvoji značajan dio sredstava u okviru budžeta kojim raspolaže, ali ne može sam obnovi crkvu, kao ni naša eparhija. Međutim, kad bi se svi odnosili prema ovom hramu kako se treba odnositi prema nacionalnom spomeniku i zauzeli svi nivoi vlasti od gradskih, kantonalnih, entitetskih do državnih, sigurno bi bila veća pažnja na Sabornoj crkvi i samih stranaca i to više ne bi bio nerealan projekt. Sad ovakav kakav jeste uz pomoć Grada Mostara koju imamo nije realno očekivati bilo kakve prognoze o završetku", zaključio je Kojić.

Obnova Saborne crkve u Mostaru je počela 2010. godine i do sada je u nju uloženo preko osam miliona maraka. Više od 80 posto sredstava izdvojile su Vlada Republike Srpske i Vlada Republike Srbije, a crkva je zidana kamen po kamen, kao što je građena i 1873. godine.

Saborna crkva Svete Trojice do rata je bila najveći pravoslavni hram na Balkanu, a srušena je i do temelja spaljena sredinom 1992. godine i do danas niko za to nije odgovarao.

Nacionalni je spomenik kulture BiH i uz Stari most jedan od simbola Mostara, te se nalazi u nultoj zaštiti kao spomenik UNESCO-a.