Praksa zabrane negiranja ratnih zločina koju je u BiH uveo Inzko nije jedinstven slučaj u svijetu

Naime, donošenje ovih izmjena, koje su na snagu stupile danas, izazvalo je veliku buru u bh. političkoj javnosti, a burne reakcije su, očekivano, najviše dolazile iz Republike Srpske. Nedugo nakon objave da su Inzkove izmjene nametnute, održan je sastanak političkih stranaka u RS-u na kojem je odlučeno da poslanici iz ovih stranaka neće učestvovati u radu državnih institucija.

Pravo na slobodu govora ili revizija historije

Kao jedan od glavnih argumenata za svoje postupke, političari iz RS-a su koristili frazu kako ovakav zakon nigdje ne postoji i da se njime krši Član 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima UN-a, a to je pravo na slobodu govora i izražavanja. No, da li je to uistinu slučaj i postoji li zakon kojim se sankcioniše negiranje međunarodno utvrđenih i sudski presuđenih činjenica igdje više u svijetu?

Odgovor je - postoji.

Primjera radi, za negiranje holokausta u Njemačkoj je od 1994. godine uvedena kazna zatvora do pet godina. Od tada svi oni koji na bilo koji način dovode u pitanje genocid nad Jevrejima koji je počinjen u Drugom svjetskom ratu dobro paze da ne kažu nešto, što bi ih moglo odvesti iza rešetaka.

Kako bismo donekle povukli paralelu između situacije u Njemačkoj i one u BiH moramo reći da je negiranje holokausta definisano kao odbacivanje međunarodno utvrđenih činjenica i sudskih presuda nacističkog genocida nad evropskim Jevrejima. Dalje, negatori holokausta koristili su izraz "Auschwitzlüge" (Laž o Auschwitzu op. a.), što je sinonim za negiranje postojanja tog ozloglašenoog koncentracionog logora.