Jedinice i dvice
45

Posuški slučaj: Kako je šest učenica dovelo u pitanje cijeli obrazovni proces u jednom kantonu

Piše: R. D.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Već mjesecima javnost u Hercegovini, posebno u Posušju, okupira slučaj šest učenica gimnazije koje su trebale ponavljati razred, ali kojima su jedinice preko noći zamijenjene dvicama. Lavina koja je uslijedila dovela je do pravih potresa, protesta ostalih učenika, a na kraju i do krivičnih prijava.

O "posuškom slučaju" ili "revoluciji", kako su to neki nazvali, pričamo s Velimirom Begićem, novinarom Radija Plus iz Posušja, koji je cijelu priču pratio od početka.

"Učenice koje su prema ocjenama trebale ponoviti razred su se žalile. Njihove žalbe uvažila je prosvjetna inspektorica i poništila ocjene za šest učenica. Ministarstvo je poništilo to rješenje na žalbu škole, a učenice i roditelji pokrenuli su sudski spor. Žalba je uvažena, a postupak obnovljen. Ministarstvo i škola to su proveli poništavanjem jedinica i upisivanjem dvica. Sve to rezultiralo je nezapamćenim protestima učenika u Posušju, koji nekoliko dana nisu išli u školu. Doduše, ni to nije bilo dobro, jer su mnogi situaciju, kada već nema nastave, iskoristili za opijanje po gradu, umjesto da su na protestima, pa su ti protesti privedeni kraju, ali su ipak urodili plodom", priča nam Velimir Begić.

Dvije učenice koje su i započele pobunu zbog pritiska su odustale od školovanja u posuškoj gimnaziji te su drugi razred upisale u jednoj privatnoj gimnaziji u Mostaru.

"Dvije učenice iskoristile su sudsku odluku te se iz gimnazije prebacile u drugi razred stručne škole, dok dvije učenici nisu iskoristile ocjene koje im je upisalo ministarstvo i ponovno su upisale prvi razred. Učenici idu u školu, a profesori svoju borbu nastavljaju sudskim putem", nastavlja nam objašnjavati "posuški slučaj" Begić.

Nakon svega, došle su na red i krivične prijave.

"Sada je, pak, 21 profesor iz gimnazije podnio kaznenu prijavu protiv v. d. direktora Gimnazije fra Grga Martić, kantonalne prosvjetne inspektorice te ministrice obrazovanja zbog, kako kažu, zlopotrebe položaja, nesavjesnog rada i krivotvorenja službene isprave. Tužilaštvo se još nije oglasilo o prihvatanju ili neprihvatanju tužbe. Profesori očekuju da će se to dogoditi sljedeće sedmice, a najavljuju kako će se žaliti i višim sudskim instancama ako ih odbije Kantonalno tužilaštvo u Širokom Brijegu", kaže nam Begić.

Međutim, ne vidim kako bi ova tužba, bez obzira na to kako rezultirala, mogla nešto bitno promijeniti, nastavlja naš sagovornik. Velika šteta je već napravljena. Moguće su neke smjene odgovornih, ali poznajući brzinu rada ovdašnjih sudova, moguće je da do presude svima istekne mandat ili da se neki čak i penzionišu do presude.

"Povjerenje u obrazovne institucije odavno je narušeno. Iako se sada sve slomilo preko leđa nekoliko učenika i profesora, to povjerenje najviše su narušili upravo profesori. Čak i kada sam ja pohađao ovu gimnaziju bila je praksa da se učenicima koji trebaju ponoviti prvi razred gimnazije dopusti mogućnost upisivanja drugog razreda u stručnoj školi pa se jedni čude zašto je to ovaj put bio problem, dok su drugi zadovoljni da se to jednom presjeklo, ali budimo realni ocjene su se uvijek sređivale i popuštanja je uvijek bilo, koliko god će to nekome biti teško priznati. Ruku na srce, jednom se tome moralo stati ukraj, ali kod dijela javnosti ostat će pitanje zašto baš sad", kaže nam Begić.

Velimir Begić nam prepričava i angedotu kako mu je nedavno grupa gimnazijalaca kroz smijeh prepričala kako im je jedna profesorica hrvatskog jezika rekla da obavezno pročitaju roman "Zločin i kazna" jer je to odlična knjiga i njoj je žao što nikada nije imala vremena pročitati je.

"Ranije se u školi nije moglo dogoditi da profesor nije imao vremena pročitati nešto iz svog predmeta pa da ga učenik može iznenaditi nekim pitanjima. Time se počelo gubiti povjerenje u obrazovanje. Naravno, ovo je jedan primjer koji je, siguran sam, rijedak i drugačijih profesora je puno više, ali ipak... Ko je ovoj profesorici sredio ispit iz hrvatskog? I posao, također? I to je jedan od velikih problema kojima se sistem treba pozabaviti. Ne može za loše stanje u školstvu biti krivo šest učenica! Problem je puno složeniji. Kako će ona takvom izjavom nametnuti autoritet u razredu kod djece koja su pokretanjem protesta pokazala da su mudra i hrabra? Tu mudrost i hrabrost pokazali su i prekidanjem protesta kada su se neke političke stranke pokušale ''nakačiti'' na to njihovo mladalačko iskazivanje bunta i ''ušićariti'' poneki poen. Učenici su počeli popravljati stanje u školstvu i vraćati povjerenje u obrazovanje, na potezu su profesori", kaže nam na kraju novinar Velimir Begić.