"Političari etničkim strahovima produžavaju privrednu agoniju BiH"

Prema zvaničnim pokazateljima 42 posto radne snage je bez posla, ali uzimajući u obzir sivu ekonomiju, stvarna stopa nezaposlenosti je procijenjena na gotovo 25 posto.

Na papiru, Republika Srpska je jedinstveno tržište, uz slobodan protok robe i iste stope carine i poreza na dodanu vrijednost. No, Cenić ističe kako preduzeća, da bi mogla poslovati, moraju često podmićivati političare u dva entiteta, Republici Srpskoj i Federaciji.

"Strane firme se moraju boriti da dobiju sve vrste dozvola kao i garancije da neće biti uznemiravane, da im niko neće tražiti reket", rekla je.

Tvrdokorni premijer RS Milorad Dodik čvrsto kontroliše privredne aktivnosti u svom feudalnom posjedu, ali stvari su drukčije u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji, gdje treba "podmazati" nekoliko slojeva uprave.

"Percepcija ove zemlje još uvijek je tako loša da ozbiljni investitori ne žele riskirati ništa", rekao je Mladen Ivanić, bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

"Glavni problem je politički, a ne ekonomski sistem", dodao je.

Za lokalne privatne firme, ključ opstanka je u blizini predstavnika vlasti u oba entiteta kako bi osigurali da dobiju ugovore koji se finansiraju iz državnog budžeta.

Tržište Bosne i Hercegovine sa 3,8 miliona stanovnika i bruto domaćim proizvodom od samo 4.600 dolara po glavi stanovnika, prema podacima državne agencije za statistiku, je previše siromašno da privuče puno ulaganja.

Privredni sajam u Mostaru prošle sedmice pokazao je koliko je politika i dalje bitna za ekonomiju.

Predsjednik Srbije Boris Tadić došao je zbog poticanja poslovne saradnje između bivših jugoslovenskih republika. No, naišao je na političko predavanje Bošnjaka Harisa Silajdžića predsjednika Predsjedništva BiH koji je upozorio da se problemi iz prošlosti ne smiju gurati pod tepih.

Glavni potencijal za ulaganja u planinsku zemlju kojom još uvijek patroliraju evropske mirovne snage, leži u energiji i infrastrukturi, no političke osvete i lična bogaćenja onemogućavaju velike projekte.

Nemojte računati da će izbori donijeti promjenu

Austrijski građevinski div Strabag izabran je od Vlade RS još 2006. za izgradnju autoceste iz Banje Luke do Doboja. Projekt bi koštao tri milijarde eura, ali firma je naišla na probleme finansiranja, jer nije bilo javnog nadmetanja za ugovor. Evropska banka za obnovu i razvoj odbila je sudjelovati i izgradnja ceste još nije počela.

Stvari su i gore kod ulaganja u energetski sektor, jer Bosna i Hercegovina još nema nacionalnu električnu mrežu, uprkos obećanjima da će se ukloniti političke barijere koje koče njeno uspostavljanje.

Tako premijer Italije Silvio Berlusconi ima Dodikovu naklonost za zajedničke energetske projekte, koji uključuju uvezivanje RS u ruski Južni tok plinovoda.

Još jedna kočnica privrednom rastu je vlasništvo nad zemljištem. Dok su druge bivše jugoslovenske republike prilagodile zakone, Bosna i dalje muku muči u sistemu u kojem glavnu riječ ima vlasnik zemljišta, pa kompanije mogu samo kupiti pravo na gradnju ili korištenje tog zemljišta.

Jedan visoki međunarodni zvaničnik je rekao kako u upravama i menadžmentu 400 državnih preduzeća, samo u Federaciji, sjede ljudi izabrani od politike, što jasno ukazuje da politika drži privredu pod kontrolom.

Dok su mnogi Bosanci i Hercegovci nesretni u takvom stanju stvari, nacionalistički političari su dosad uspijevali oživljavati etničke strahove u vrijeme izbora, bacajući u drugi plan ekonomsko nezadovoljstvo. Nemojte računati na to da će ove godine biti drugačije.