Forenzički arhiv
154

Pokrenut projekat koji se bavi naučnim procesom pronalaska i identifikacije žrtava Srebrenice

N. V.
Povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP), Memorijalni centar u Srebrenici i bh. umjetnica Šejla Kamerić sinoć su u Potočarima pokrenuli projekt koji govori o naučnom procesu pronalaženja i identifikacije žrtava rata u misiji otkrivanja istine i ostvarivanja pravde.

Projekt nazvan "Forenzički arhiv: Od jednog uče svi" će se razvijati u narednim godinama, a sastojat će se iz stalne izložbe u Memorijalnom centru u Srebrenici i digitalne platforme. Video instalacija projicirana na zidovima fabrike akumulatora u Potočarima 8. i 9. jula, uoči obilježavanja godišnjice genocida 11. jula je dio najave projekta.

Koristeći različite medije kao poveznicu između nauke i umjetnosti projekt prikazuje naučne činjenice na temelju kojih su pronađene i identifikovane žrtve genocida u Srebrenici.

Govori o odsustvu i traganju za nestalima, a cilj mu je informisati, obrazovati i pobuditi osjećaje. Projekat "Forenzički arhiv: Od jednog uče svi" je osmišljen kao živući spomenik kompleksnog organizma koji konstantno mapira i povezuje informacije unutar sebe.

Pomoć ICMP-a u pronalasku nestalih

ICMP je primjenom metoda identifikacije koji se temelji na analizi DNK pomogao Bosni i Hercegovini i drugim zemljama zapadnog Balkana da pronađu i identifikuju 40.000 osoba nestalih u sukobima iz 1990-ih godina na tlu bivše Jugoslavije.

Najsloženije su bile identifikacije žrtava genocida u Srebrenici. Posmrtni ostaci jedne osobe nestale u genocidu u Srebrenici obično budu pronađeni u tri do četiri različite masovne grobnice, nerijetko međusobno udaljene kilometrima. ICMP je uspio utvrditi koliko daleko su počinioci bili spremni ići u prikrivanju svojih zločina.

"Kada se okrenemo unazad i pogledamo šta je sve učinjeno, nekako tako lako previdimo da postoji jedna važna tačka od 'glasine' o genocidu i utvrđenih činjenica o genocidu. Ta tačka je bio ICMP i njihovi domaći partneri koji su razvili DNK analizu, uveli nove prakse i donijeli potpunu promjenu u procesu identifikacije ubijenih.

Počinioci su mislili da će se masovnim grobnicama sakriti svoja nedjela. Nisu mogli ni pomisliti da će na ovako jasan i naučno precizan način biti razotkriveni. Zbog toga je važan ovaj Forenzički Arhiv, važan je to komad slagalice o kojem treba saznati svako ko posjeti Memorijalni centar", kazao je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.

Do danas je ICMP pomogao identificirati skoro 7.000 od 8.000 žrtava genocida. ICMP-ovi naučni podaci - uključujući i evidencije o analizi DNK prihvaćeni su kao dokazni materijal u suđenjima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i sudovima u Bosni i Hercegovini. Dokazi su prošli brojna i vrlo detaljna unakrsna ispitivanja i nikada nisu bili osporeni.

“Uprkos neoborivim forenzičkim dokazima da se genocid dogodio i uprkos brojnim presudama međunarodnih i domaćih sudova, negiranje genocida u Srebrenici ne posustaje”, rekao je Matthew Holliday, šef ICMP-ovog Programa za zapadni Balkan dodavši:

"Primjenom savremenih naučnih metoda u identifikaciji srebreničkih žrtava utvrđuju se nepobitne činjenice o događajima u Srebrenici. Ova projekat svijetu šalje jasnu poruku: Činjenice i naučno utvrđeni dokazi predstavljaju polazište u procesu prihvatanja prošlosti i stvaranja budućnosti koja se temelji na vladavini zakona. Podržavanje transparentne i istinite priče o onome što se dogodilo u prošlosti ključno je za mir.”

Umjetnica Šejla Kamerić je kazala da naša generacija ima odgovornost onima koji dolaze da ostavi zapis o prošlosti koji se bazira na neosporivim naučnim činjenicama:

"Uloga umjetnosti u ovom projektu je da naučne dokaze i različite arhivske materijale koje govore o ratu na jednostavna način prezentira široj publici".

Kako bi se spriječilo negiranje ratnih događaja u Srebrenici i BiH potrebno je nastaviti rad na pronalaženju preostalih nestalih osoba sve dok i posljednja žrtva ne bude pronađena i identifikovana.