Pitali smo opoziciju: Kako biste vi riješili problem ANP-a i formiranja vlasti?

Predsjednik Naše stranke Predrag Kojović zbog ranije preuzetih obaveza nije bio u mogućnosti odgovoriti na naša pitanja. Odgovore na konkretna pitanja dobili smo iz Centrale Naše stranke.

Na jasna pitanja koja glase: "Na koji način biste vi riješili problem slanja ANP-a i uspostave vlasti na nivou države BiH? S obzirom na radikalne stavove SNSD-a i to što nije ostavljen nikakav prostor za slanje ANP-a, da li je rješenje intervencija OHR-a? Da ste kojim slučajem u poziciji predstavnika koji se zalažu za slanje ANP-a u sjedište NATO-a, a koji su dio nove većine, da li biste ostavili aktuelni saziv Vijeća ministara BiH u mandatu sve dok se ne pošalje ANP?" iz Naše stranke odgovorili su nam sljedeće:

"Vodeći principijelnu i odgovornu politiku, Naša stranka se ne bi našla u situaciji u kojoj je potpisan dokument gdje nije jasno definisan program rada buduće vlasti. Proces formiranja vlasti mora biti transparentan, a dogovoreni planovi za djelovanje tokom mandata te vlasti moraju biti jasni građanima. Dvosmisleni dogovor postignut nakon tajnih razgovora sigurno nije nešto što ulijeva povjerenje građanima, a očito je da u njega ne vjeruju ni njegovi potpisnici. Sporazum koji svaka strana nakon potpisivanja tumači na različit način nema budućnost i Naša stranka bi sigurno izišla iz tog procesa i da se kojim slučajem u njemu našla", navedeno je u odgovoru.

Nikšić: Ni pod koju cijenu ne odustati od ANP-a

Znatno konkretniji odgovor dobili smo od predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermina Nikšića koji je na pitanje na koji način bi riješio problem slanja ANP-a i upostave vlasti na nivou države Bosne i Hercegovine, odgovorio:

"Što se tiče Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), radi se o zakonskoj obavezi Bosne i Hercegovine i strateškom opredjeljenju države koje je potvrđeno nizom postupaka i akata počevši od usvajanja Zakona o odbrani 2005. godine, praćenog uključenjem u program Partnerstva za mir, učešćem u mirovnim misijama, realizacijom različitih segmenata Individualnog akcionog plana za partnerstvo od 2008. godine do danas i tako dalje. Svi ovi procesi su poduzimani nesmetano u proteklih 15 godina, sve do aktuelnog procesa uspostave vlasti nakon izbora 2018. godine. Razlog zašto je sada pristupanje NATO-u predmet sporenja leži u činjenici da je nakon izbora prvi put oponentima pristupanja NATO-u i njihovim pomagačima i partnerima isporučen mehanizam za blokiranje pristupanja Bosne i Hercegovine NATO savezu".

On dodaje da SDA-ova podrška SNSD-u da sa svojom prvom pratiljom HDZ-om BiH kontroliše natpolovičnu većinu u Domu naroda BiH, odnosno osam od ukupno 15 delegata, dala je ovoj stranci ključni alat za rušenje i blokiranje pristupanja države NATO-u.

"Tu je ustvari ključ formiranja vlasti. Naš plan za uspostavu vlasti je bio poznat od prvog dana i nije bio skriven od javnosti. Mislili smo da Bh. blok treba napraviti vlast u svim kantonima u kojima je to bilo moguće bez SDA i HDZ-a, dakle osim Sarajevskog i Unsko-sanskog kantona, da to uradimo i u Tuzlanskom i Zeničkom, pa i u BPK. Da tu pokažemo kako vlast u ovoj zemlji može funkcionirati, a onda nakon toga da kao najjači blok preuzmemo odgovornost i za formiranje vlasti na državnom i federalnom nivou. Nažalost, nije bilo razumijevanja u DF-u. Oni su to odbijali pravdajući se kako ne možemo sami te da oni neće sa SBB-om. Nakon toga su otišli sa SDA, ali i sa SBB-om koji je tada postao prihvatljiv za njih. Time je ovaj naš plan praktično postao nemoguć i mi smo se fokusirali na funkcioniranje vlasti u dva kantona u kojima je vlast formirana bez SDA i HDZ-a", rekao je Nikšić.

Na pitanje šta bi učinili, Nikšić je rekao kako SDP za početak ne bi svojim glasovima, kako je to učinila SDA, izabrao ta dva dodatna delegata SNSD-a i HDZ-a BiH u Domu naroda.

"SDA je izborom dva antidržavnički nastrojena delegata SNSD-a i HDZ-a BiH u Dom naroda BiH njima prepustila punu kontrolu nad ovim domom te stvorila ključni preduslov za trenutnu krizu. Također, definitivno ne bih glasao za izbor Dodikovog čovjeka na čelo Misije Bosne i Hercegovine pri NATO-u. Da podsjetim, Željko Komšić i Šefik Džaferović su svojim glasovima na sjednici Predsjedništva BiH, održanoj u aprilu ove godine podržali imenovanje SNSD-ovog Mitra Kujundžića umjesto Almira Džuve na čelo Misije BiH pri NATO-u. Za ovaj postupak smatram da opravdanja nema. Kako god će neko sada pokušati relativizirati značaj ove činjenice, teško da je ovaj izbor uvjerio ljude u sjedištu NATO-a da su principi i namjere bilo koga od vladajućih stranaka prema NATO-u iskrene", kazao je Nikšić.

Dodaje da deklarativno se zalagati za pristup NATO-u, a imenovati ambasadora, odnosno šefa misije pri NATO-u, koji je protivnik pristupanja NATO-u, govori sve o "nepokolebljivosti" Izetbegovićevog dijela "reprezentacije".

"Uostalom, kako to da se u Predsjedništvu BiH mogu tako lako dogovoriti o imenovanju ambasadora, a da istovremeno tvrde da komunikacije i saradnje među vladajućom koalicijom nema? Dakle, što se tiče uspostave vlasti, mi u SDP-u smo odustali od učešća u vlasti upravo zato što smo uvidjeli da su SNSD-u i HDZ-u BiH 'partnerski' od SDA isporučeni mehanizmi kontrole i ucjena za formiranje vlasti, i to i danas smatramo izdajničkim činom prema državi. O načinu kako će uspostaviti vlasti pitajte one koji su Dodiku omogućili da ucjenjuje državu i one koji su se opredijelili za koaliranje u vlasti s njim", kazao je Nikšić.

Na pitanje da li je, s obzirom na radikalne stavove SNSD-a i to što nije ostavljen nikakav prostor za slanje ANP-a, rješenje intervencija OHR-a, Nikšić je odgovorio da, nažalost, razgovaranje o intervenciji OHR-a danas više zvuči kao zaplet nekog lošeg vica nego kao potencijalna stvarnost.

"Bez obzira na to, upravo zbog posljednje krize mi moramo zahtijevati da viskoki predstavnik konačno počne obnašati svoju dužnost. Danas, jedan od ključnih rušitelja i negatora Dejtonskog sporazuma je upravo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, jer on izdaje principe i odredbe ovog sporazuma i odbija vršiti dužnost definisanu istim. Konačno, taj sporazum je potpisan i zbog toga što je predviđeno postojanje jednog takvog moćnog 'osigurača' koji ima obavezu da stane u zaštitu države Bosne i Hercegovine i omogući, ako ne nesmetanu, onda što efikasniju izgradnju i stabilizaciju države Bosne i Hercegovine kao savremene evropske demokratije. Ovo što visoki predstavnik sada radi, odnosno ne radi, jednako je izdaji države Bosne i Hercegovine i njenog ustavnog ustrojstva, koju svojim postupcima provode vladajuće etnokratske elite", rekao je Nikšić.

Nikšića smo pitali i da je kojim slučajem u poziciji predstavnika koji se zalažu za slanje ANP-a u sjedište NATO-a, a koji su dio nove većine, da li bi ostavio aktuelni saziv Vijeća ministara BiH u mandatu sve dok se ne pošalje ANP.

"Dozvolite da istaknem da mi nismo željeli, a mogli smo, da budemo dio jednog ovakvog SDA-SNSD-HDZ 'antidržavnog bloka'. Za razliku od onih koji su to također govorili, očito kako bi sebi priskrbili što bolju pregovaračku poziciju, mi smo to i mislili. Nadali smo se jedan period nakon izbora da ni SDA neće sebi dozvoliti da bude dio takvog bloka, ali su nas oni demantirali ranije spomenutom podrškom SNSD-u i HDZ-u u preuzimanju cjelokupne kontrole nad zakonodavnom vlašću u državi. Mi smo ostali vjerni državničkom principu u okviru Bh. bloka i tako i nastavljamo da djelujemo. Zašto je neko u međuvremenu odlučio da pretrči u taj suparnički rov, pitajte njih. Što se tiče ANP-a, jasno je da se radi o državnom interesu najvišeg nivoa. Odustajanje od ANP-a znači odustajanje od jasnog opredjeljenja pristupanja NATO savezu. Popuštanje, minimiziranje ili neslanje ANP-a znači uvažavanje Dodikovog principa da ova zemlja u dogledno vrijeme ne može biti član NATO-a, odnosno svrstava nas u svojevrsni istočni, proruski, antiNATO blok. Posljedice takvih postupaka bi bile dalekosežne po našu državu, njenu sigurnost i stabilnost i sigurnost naše djece, odnosno generacija koje dolaze poslije nas. Mi nikako ne priželjkujemo da neko odustane od slanja ANP-a, za što nas se potpuno neutemeljeno i bez ikakvih argumenata optužuje. Naprotiv, ja još jednom apelujem na sve one koji su odlučili da zaigraju u dresovima nove vladajuće koalicije, da ni pod koju cijenu ne pristanu na odstupanje od presudno važnog koraka slanja ANP-a. Samo slanjem ANP-a stvaraju se pretpostavke za bolju perspektivu naše države u sklopu NATO saveza, čime bi pitanja njene opstojnosti i sigurnosti jednom zauvijek bila poslana u historiju", kazao je Nikšić.

Šepić: Ništa ne bismo dobili ako Zvizdića zamijenimo Tegeltijom

Predsjednika Nezavisnog bloka Senada Šepića, koji ima jednog zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, otvoreno smo pitali kako on vidi rješenje problema vezanog za formiranje vlasti na nivou institucija Bosne i Hercegovine.

"Mislim da su ljudi koji se predstavljaju kao da žele riješiti problem zapravo dio problema. SDA i Bakir Izetbegović nemaju nikakvog posebnog interesa da formiraju novi saziv Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH, a isti slučaj je i s HDZ-om i Draganom Čovićem", rekao je Šepić.

Nakon kritika na račun sporazuma SDA, HDZ-a i SNSD-a, podsjećanja na neodržavanje izbora u Mostaru, ponovo smo pitali Šepića kako bi on riješio problem formiranja vlasti na državnom nivou s obzirom na izričit stav Milorada Dodika kako on ne pristaje na slanje ANP-a.

"Priča o ANP-u je crvena linija ispod koje svi oni koji žele državu ne smiju preći. Ako neko popusti ili pokaže slabost bit će veleizdajnik ove zemlje. Želim vjerovati da, koliko god nekome bile drage neke pozicije, neće biti ljudi da se odluče napraviti to", kazao je Šepić.

Kako ponovo nismo dobili odgovor, Šepića smo pitali da li je jedno od rješenja ostavljanje aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH na čelu s Denisom Zvizdićem u mandatu sve dok se ne pošalje ANP.

"Onaj ko kaže da u startu neće prihvatiti ANP, odnosno da će postupati suprotno zakonu, ne može biti dio rješenja. Taj neko je posljednji ko ima pravo reći: Vi osporavate formiranje Vijeća ministara BiH jer želite zadržati Denisa Zvizdića na poziciji predsjedavajućeg. Lično, mislim da je Zvizdić blijeda figura koja nema energije da vodi državnu vladu. Ipak, ako govorim o državnom interesu, ne vjerujem da bismo išta dobili ako bismo Zvizdića zamijenili retrogradnim Zoranom Tegeltijom. Bolje je da tu još neko vrijeme bude Zvizdić dok se ne ohlade strasti", rekao je Šepić.

Ključ ovog problema definitivno u rukama ima Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH. Tim povodom Šepić nam je rekao kako se i predstavnici međunarodne zajednice ponašaju nedoraslo.

"Ogromnu odgovornost ima i visoki predstavnik. Jedna vrsta pozitivnog impulsa mora doći i s te strane, kao i od naših najvećih prijatelja, SAD-a. Oni moraju kazati koji nivo moraju zadržati institucije BiH za NATO perspektivu. Ta perspektiva je nama prevažna. Tu se pojavljuje problem nekredibiliteta bošnjačke većine koja nema mogućnost da podigne slušalicu i obrati se međunarodnoj zajednici", kazao je Šepić.