OHR mora prestati glumiti nemoćnog posmatrača kada su ugrožena prava djece
Ministarstvo obrazovanja RS-a i minisar Goran Mutabdžija očito ne namjeravaju uraditi ono što bi trebali, pa je OHR sljedeći koji je na potezu, jer se ovdje radi o očitom kršenju ljudskih prava. Ono što je evidentno je da OHR prebacuje odgovornos na OSCE, dok je Mutabdžija nedavno izjavio da je spreman i na potpuno zatvaranje škole u Konjević Polju.
Federalni ministar obrazovanja Damir Mašić, a jučer i premijer FBiH Nermin Nikšić u ime Vlade FBiH, pozvali su OSCE, odnosno OHR da učine ono što moraju učiniti kako bi se djeca vratila u školske klupe. Zašto zapravo šuti OHR na očigledno kršenje prava ove djece?
Nisu tu da budu "plavi šljemovi"
"Zaista se ne mogu oteti utisku da je međunarodna zajednica postala nijemi posmatrač svega onoga što se dešava u BiH, a dešava se puno toga lošeg. Ured visokog predstavnika nije uspostavljen tu da se ponašaju kao 'plavi šljemovi' 1992. godine, nego su tu sa mandatom da mogu reagirati na sve ono što je prijetnja Dejtonskom mirovnom sporazumu i njegovoj implementaciji, provedbi bilo kojeg od njegovih aneksa i uopće stabilnosti unutar države. Dva mjeseca vlasti RS-a ne pokazuju ni minimum dobre volje da se problem riješi i naravno da je druga adresa od koje očekujemo da nešto uradi OHR. Te enormno visoke plaće koje primaju dužnosnici OHR-a nisu za to da bi sjedili i posmatrali, nego da bi reagirali. Možda se njima to ne sviđa, ali oni moraju reagirati. Niko nema pravo da sebi dozvoli luksuz da gleda kako nekoliko stotina djece dva mjeseca ne pohađa školu iz razloga što se njima i njihovim roditeljima koji su povratnici na prijeratna ognjišta ne dozvaljava minimum onoga što im je Ustavom i zakonima zagarantirano", kaže Mašić.
U razgovoru za Klix.ba federalni ministar obrazovanja je dodao da je ova situacija prevazišla pitanje obrazovanja. Ovo je pitanje zaštite temeljnih ljudskih prava, kaže Mašić.
"Kolega Adil Osmanović i ja smo istog dana kada su roditelji i djeca došli u Sarajevo imali sastanak u OHR-u na kojem nam je rečeno da će se angažirati, ali nakon toga se ništa nije desilo, a visoki predstavnik Valentin Inzko nije ni bio u BiH u narednim danima", napominje Mašić, a neki su već počeli zbijati šale, pa kažu da je Inzko privremeno radio kao sportski komentator.
O tome u kojoj mjeri bi FBiH mogla doprinijeti ostvarivanju prava povratničke populacije u RS u pogledu obrazovanja i da li bi mogla organizirati nastavu u ovom i sličnim slučajevima, ali u povratničkim mjestima, Mašić kaže da se mora prvenstveno insistirati da RS ispoštuje ustavne i zakonske obaveze.
"Svaka školska ustanova koja započinje s radom bilo gdje na prostoru BiH mora dobiti dozvolu nadležnog nivoa vlasti. Ministarstvo RS-a ne poštuje i ne implementira zakone i propise koje su sami donijeli, a zamislite kako bi tek jedna takva ideja bila dočekana. Ja mislim da to nije rješenje, rješenje je da svako radi svoj posao. Ako neko neće da radi svoj posao, upravo zato postoji OHR", kaže Mašić, dodajući da je ovo trenutak da ured visokog predstavnika konačno i konkretno odreaguje nakon godina "spavanja".
Bez obzira na prebacivanje loptice na OSCE, zaduženog za oblast obrazovanja, on nema izvršni mandat za razliku od OHR-a.
Ministar Mašić tvrdi da u FBiH ne postoji nijedan slučaj u kojem djeca i njihovi roditelji bojkotuju nastavu iz ovog i sličnog razloga. Kantoni poput Livanjskog, u kojem je veliki broj srpske povratničke djece, imaju za tu populaciju nastavni program kao djeca Srbi u RS-u.
"Predlagao sam na Konferenciji ministara obrazovanja u BiH da donesemo zaključak da ministri definišu nacionalnu grupu predmeta i da se to na cijeloj teritoriji implementira. Protiv tog zaključka su bili ministar iz RS-a i dio kantonalnih koji su uglavnom dolazili iz HDZ-a. Imamo dakle politike i ljude koji žele zacementirati etničke i svake druge podjele unutar BiH", kaže Mašić.
Obrazovanje je uvijek bilo na margini
Profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Dino Abazović kaže da ga ovakav izostanak reakcije OHR-a uopće ne iznenađuje, s obzirom da od samog potpisivanja Dejtonskog sporazuma nisu obraćali pažnju na značaj obrazovanja u BiH.
"Obrazovanje su ostavljali uvijek, uvjetno rečeno, na milost i nemilost domaćim političarima. Ne znam zašto bi sada 2013. godine izvlačili bilo kakve drugačije razloge. Oni očigledno smatraju da imaju važnija pitanja od obrazovanja, čime se ja ne slažem. Obrazovanje od samih početaka nije na njihovoj listi prioriteta", kaže Abazović za Klix.ba.
Nedim Jahić, aktivista Inicijative Mladih za ljudska prava, smatra da i OSCE također snosi odgovornost, ali da OHR kao garant Dejtonskog sporazuma mora odigrati ključnu ulogu.
"Ovdje se ne smije pitanje svesti samo na pravo učenja maternjeg jezika. Ljudi trebaju biti svjesni da djeca povratnici u RS na predmetu jezik i književnost nemaju mogućnost učenja o piscima iz bošnjačkog i hrvatskog naroda, to se vidi prostim uvidom u plan i program. Vidi se da među lektirama nema bošnjačkih i hrvatskih pisaca ili je to minimalan broj. Drugo, činjenica je da u predmetima historija i poznavanje društva, djeca ne uče historiju kao nauku, već historiju kao interpretaciju koja dolazi iz perspektive srpskog naroda i kao takva u fokus stavlja srpski narod. To je ključni problem, predmeti društvenog usmjerenja u fokus stavljaju samo jedan narod. Imate na satu odjeljenske zajednice situaciju da je dobar dio rada s djecom posvećen pripremi svetosavskih svečanosti, budući da se sveti Sava slavio kao zaštitnik škola", kaže Jahić, dodajući da takvo što ne može proći u BiH ukoliko želimo imati nešto što nije religijski i etnički ekskluzivitet u okviru nastave.
Jahić dodaje i to Predsjedništvo BiH također ima prostora da odreaguje u ovom slučaju. Inače, kako petak uglavnom služi za pripreme za vikend, domaćim, ali i međunarodnim institucijama u BiH, roditelje iz Konjević Polja danas niko nije pozivao na sastanke.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
