BiH
16

Ni srpske stranke nemaju jedinstven stav o deklaraciji o karakteru rata u BiH

FENA
Foto: SRNA
Foto: SRNA
Rasprava u Narodnoj skupštini RS-a o predloženoj deklaraciji “o karakteru rata u Bosni i Hercegovini“, koju je inicirala Boračka organizacija RS-a, pokazala je danas da ni srpske stranke nemaju jedinstven stav o tom dokumentu.

Poslanik SDS-a Radomir Pašić ističe da je ta stranka očekivala i dodatne konsultacije prije konačne rasprave u parlamentu, kao i da se tekst doradi da bi bio precizniji.

"Očekivali smo da se u deklaraciju uvrsti ono što stoji u njenom nazivu, šta su uzroci, posljedice i karakter rata u BiH"; rekao je Pašić i dodao da poslanici SDS-a nisu protiv usvajanja ovog dokumenta, ali imaju primjedbe na njegov sadržaj.

I poslanik Narodnog demokratskog pokreta Dragan Čavić također je dao sugestije na tekst deklaracije da bi, kako kaže, bio primjeren parlamentu.

Ukazao je da su predloženi zaključci u koliziji s onima usvojenim u Narodnoj skupštini RS-a prije dvije godine, kao i da u njima ima i grešaka, pa je navedeno da je Generalna skupština UN-a, a ne Vijeće sigurnosti osnivač Haškog tribunala.

"I sada mi poslanici treba da glasamo za te zaključke i mijenjamo historiju", pita se Čavić i dodaje da je i činjenica da parlament RS-a donosi deklarativne dokumente koje ne primjenjuje.

S druge strane, poslanik SNSD-a Nikola Baštinac zamjera Čaviću da bespotrebno navodi da je greška u dijelu zaključaka koji govore o osnivaču Haškog trinunala, jer je Vijeće sigurnosti organ UN-a.

Kaže da je potrebno da se donese ova deklaracija, te da opozicija samo traži razlog da ne bi glasala za ovaj dokument.

Iz SDA su ranije istakli da je deklaracija tendenciozna i jednostrana.

Taj dokument je naslovljen kao "Deklaracija o uzrocima, karakteru i posljedicama tragičnog oružanog sukoba u BiH od 1992. do 1995.godine“ i sadrži 13 zaključaka, u kojima se, između ostalog, govori da je u BiH bio "tragični ratni sukob“ koji je "na osnovu naučnih, stručnih i istorijskih kriterijuma i standarda imao karakter građanskog rata, s visokim stepenom uključenosti međunarodnog faktora“.

Kritikuje se rad Haškog suda, izražava i nezadovoljstvo radom Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine jer nisu procesuirani ratni zločini nad Srbima, te traži revizija svih izrečenih sudskih presuda, primjenom Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine u procesima suđenja za ratne zločine, a od pravosudnih organa u Bosni i Hercegovini zahtijeva da se procesuiraju ratni zločini počinjeni nad srpskim narodom „od regularne vojske Hrvatske na prostorima Bosne i Hercegovine“.