BiH
0

Na suđenju Karadžiću svjedočio irski oficir Paul Conway

FENA
Paul Conwey
Paul Conwey
Iskaz Paula Conwaya, drugog svjedoka odbrane, bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić iskoristio je da pred Međunarodnim sudom u Haagu sugeriše da je minobacačka granata koja je u augustu 1995. na sarajevskoj pijaci Markale ubila i ranila desetine građana mogla biti ispaljena s obližnjeg položaja Armije BiH.

Prema navodu optužnice koji Karadžića tereti za teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, minobacačku granatu koja je 28. augusta 1995. na Markalama ubila 43, a ranila 75 građana ispalila je Vojska Republike Srpske (VRS) s položaja oko grada.

Irski oficir Conway, tadašnji vojni posmatrač Ujedinjenih nacija (UN), posvjedočio je da je u decembru 1995. otkrio minobacački položaj Armije BiH (ABiH) udaljen oko tri kilometra južno od Markala. Četiri dobro utvrđena minobacača na tom položaju bila su, kako je precizirao, okrenuta ka sjeveru, odnosno ka gradu, i izgledalo je da su tu bili dugo vremena.

Optuženi Karadžić pitao je svjedoka da li je UNPROFOR taj položaj ABiH mogao otkriti ranije, Conway je odgovorio negativno. “Nama nije bilo moguće da tamo idemo zato što su sa obje strane puta do tog položaja bili kontrolni punktovi. Nikada ranije nam nije bilo dozvoljeno da idemo tamo”, rekao je svjedok.

Sažimajući u sudnici pisanu izjavu Conwaya, uvedenu u spis, Karadžić je kazao da je svjedok potvrdio da je položaj minobacača ABiH bio “u pravcu iz kojeg je granata navodno doletjela” na Markale, po nalazima UNPROFOR-a.

Conway je posvjedočio i da je na dan eksplozije na Markalama, 28. augusta 1995, bio na posmatračkom punktu UN-a na južnim padinama iznad Sarajeva. Oko 11 sati prije podne, kako je izjavio, “čuo je nekoliko prigušenih eksplozija” iz grada, a ubrzo potom ugledao i dim koji se vio iznad Markala. Tada se “uvjerio da je pogođeno” gradsko područje budući da prethodno nije mogao da prepozna da li je pucano iz grada ili u grad. Svjedok je naznačio i da “nije mogao da utvrdi odakle je vatra potekla”, javio je BIRN.

Tužiteljic Kimberley West je u unakrsnom ispitivanju tvrdila da Conway, nasuprot onome što je Karadžić iznio u sažetku njegove izjave, nikada nije posvjedočio da je minobacački položaj ABiH južno od Sarajeva bio “u pravcu iz kojeg je granata navodno doletjela” na Markale.

Conway je na to rekao da “nije iznio nikakvu optužbu”. Na poziv tužiteljice West, svjedok je zatim na mapi ucrtao dva pravca iz kojih je granata na Markale, po nalazima UNPROFOR-a, mogla doletjeti. Minobacači ABiH o kojima je irski oficir svjedočio ostali su izvan tih linija. Zastupnica optužbe sugerirala je i da svjedok ne bi čuo “prigušene”, već mnogo snažnije detonacije da su minobacači ABiH od 120 milimetara otvorili vatru na Markale, kao što je sugerisao Karadžić.

Conway je potvrdio da paljba tih oruđa nije “prigušena”. On je kazao i da je tačno da na posmatračkom punktu oko Sarajeva nije proveo mnogo vremena, te da možda i zbog toga nije registrovao artiljerijsku vatru VRS-a.

Suđenje Karadžiću, koji je optužen i za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, bit će sutra nastavljeno svjedočenjem bivšeg pukovnika VRS-a a sadašnjeg generala Oružanih snaga BiH Blagoja Kovačevića.