"Markale nisu bile pogođene minobacačkom granatom, to je bio teroristički akt na ulicama Sarajeva", rekao je Demurenko, bivši načelnik štaba UNPROFOR-a u Sarajevu.
On je sugerirao da je na Markalama eksplodirala mina koja je ostavila krater kao minobacačka granata.
Prema optužnici koja Karadžića tereti za terorisanje civila u Sarajevu granatiranjem i snajperisanjem granatu, koja je 28. avgusta 1995. na ulici ispred Markala ubila 43, a ranila 75 osoba ispalila je VRS sa položaja oko grada.
Karadžić je optužen i za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata te uzimanje “plavih šljemova” UN-a za taoce.
"Šansa da jedna granata iz minobacača pogodi jednu malu ulicu je jedan u milion. Naročito ako je godinu dana ranije pogodila isto tako malu ulicu. To je potpuno nemoguće", kazao je Demurenko, aludirajući na prvu eksploziju na Markalama u februaru 1994., u kojoj je poginulo 66, a ranjeno 140 građana Sarajeva.
Svjedok je izjavio da je sudjelovao u istrazi na Markalama 1995. i da je na pijaci bio dva sata poslije eksplozije.
Kad se vratio u štab, kako je rekao, bio je iznenađen izjavom predstavnika međunarodnih snaga koji je okrivio bosanske Srbe, iako je istraga bila u toku.
Demurenko je posvjedočio da su rezultati UNPROFOR-ove istrage kojima je utvrđen pravac doleta granate i ugao pod kojim je ona pala bili ispravni, ali da je iz njih izveden pogrešan zaključak da je projektil ispaljen sa srpskih položaja.
"Oni su istragom utvrdili samo ugao pada granate i pravac iz kojeg je doletjela i smjesta su uprli prstom na takozvane agresore", kazao je Demurenko, koji je zatim, na osnovu nalaza, proveo sopstvenu istragu.
Kako je rekao, na osnovu pravca iz kojeg je granata doletjela, uzimajući u obzir snagu eksplozivnog punjenja granate, proračunao je da je projektil mogao biti ispaljen s tri položaja VRS-a oko grada, ali isto toliko i s položaja Armije BiH (ABiH).
Demurenko je zatim obišao sva tri položaja VRS-a i utvrdio da je s njih nemoguće ispaliti minobacačku granatu na područje Markala ili uopšte upotrijebiti minobacač.
Ti položaji bili su “na stijenama ili u šumi”, naveo je svjedok, napominjući da ni na jednoj lokaciji nije pronašao nikakve tragove ispaljenja.
U unakrsnom ispitivanju, tužilac Alan Tieger ustvrdio je da je Demurenko pogrešno razumio pravac koji su utvrdili UNPROFOR-ovi francuski stručnjaci zbog različitih mjernih jedinica.
Svjedok je odgovorio da to “nije bilo bitno” i da se služio pravcem ispaljenja francuskih istražitelja na geografskoj karti, ispitujući sve moguće položaje minobacača.
Prije nego što je pozvao prvog svjedoka odbrane, Karadžić je izjavio je da bi trebao biti “nagrađen” umjesto što je optužen za svoja djela tokom rata u BiH, te je eksplozije na Markalama nazvao “besramnim trikovima” i “podvalama” vlasti u Sarajevu.
Tužilaštvo će nastaviti unakrsno ispitivanje prvog svjedoka Karadžićeve Odbrane u srijedu, 17. oktobra, prenosi Justice Report, online publikacija Balkanske istraživačke mreže BiH.
