"Fantomski projekt"
11

Mišljenje struke: Projekt Gornji horizonti je glavni krivac za povećanje saliniteta Neretve

Piše: R. D.
Ahmed Džubur
Ahmed Džubur
Problem porasta nivoa slanosti rijeke Neretve u njenom donjem toku glavna je tema u Hercegovini posljednjih dana. Poljoprivrednici već sabiraju štete, a nadležne institucije ukazuju da problem ima svoju historiju te da nema trenda povećanja saliniteta. Mišljenje struke pak potvrđuje sumnje poljoprivrednika da su brojni hidroenergetski projekti u Hercegovini značajan uzrok promjene strukture vode te da bi posljedice u narednom periodu mogle biti još pogubnije.

Profesor Ahmed Džubur ne sumnja da projekt Gornji horizonti u bh. entitetu Republika Srpska direktno utječe na neprilike koje su zadesile poljoprivrednike čapljinske općine, a smatra da pravi problemi tek dolaze.

"Salinitet u donjem dijelu rijeke Neretve je pojava koja je već dugo prisutna, a više je razloga za nju. Istina je da se iz godine u godinu povećan salinitet bilježi sve dublje u unutrašnjost za što su mogući uzroci upravo oni koji se navode. Nesumnjivo je da projekt Gornji horizonti igra značajnu ulogu čak i u ovoj fazi zaživljavanja ovog 'fantomskog projekta' koji ignoriše potrebe drugih dijelova BiH. Poremećen dotok vode iz viših horizonata smanjuje prisustvo 'slatke vode' u dubljim slojevima zemljišta u dolini rijeke Neretve i njenih pritoka, što je najevidentnije na području Opuzena, Metkovića i Čapljine", kazao je za Klix.ba dr. Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Usljed poremećenog dotoka vode iz viših horizonata dolazi do presušivanja bunara i bušotina koji su pliće kopani.

"Brojni su primjeri za ovu konstataciju. U vremenu koje dolazi se očekuje znatno manji priliv vode u Neretvu, Bunu, Bregavu, Trebižat, ..., s pogubnim posljedicama po biljni i životinjski svijet i biološku raznolikost", upozorava profesor Džubur.

Porast prisustva soli u vodi izuzetno negativno utječe na poljoprivredne kulture od čijeg uzgoja brojni građani ovog dijela naše zemlje žive.

"Salinitet zemljišta i vode kojom se vrši navodnjavanje poljoprivrednih kultura vrlo negativno utječe na biljke koje se uzgajaju, kako na otvorenom, tako i u plastenicima i staklenicima, što će se vremenom sve više usložnjavati", kaže nam Džubur.

Struka misli da pretjerana eksploatacija šljunka ipak ima lokalni značaj i ne može se posmatrati na širem prostoru kao uzrok povećanog saliniteta.

"U vrijeme bivše države postojala je koordiniranost elektroprivreda te je izgradnja 'Gornjih horizonata' bila nemoguć i neprihvatljiv proces budući da ima konsekvence za normalan život ljudi u drugim područjima kojima se uskraćuje dotok ogromnih količina vode zbog njenog preusmjeravanja", još jednom je potcrtao glavni uzrok problema Džubur.