Mirza Mušija: "Umjetna inteligencija je već u našim učionicama, pitanje je samo hoćemo li mi napisati pravila"

Mušija, ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, kaže da je umjetna inteligencija ušla u učionice prije nego što je iko donio ijednu odluku o tome, i to kroz telefone učenika.

"Djeca je koriste svakodnevno, za zadaću, za sastav, za pripremu. Nastavnik to zna, ali nema nikakvih pravila, nikakve obuke i nikakve zaštite. Svako se snalazi kako zna. Pitanje, dakle, nije hoćemo li je pustiti u školu. Ona je unutra. Pitanje je hoćemo li mi napisati pravila ili će ih neko drugi napisati umjesto nas", rekao je Mušija.

Tri zahtjeva za umjetnu inteligenciju

U Predstavničkom domu tražit će, kako navodi, jasne smjernice o tome šta je dopuštena upotreba ovih alata i kako se vrednuju radovi nastali uz njihovu pomoć, program obuke nastavnika i zaštitu podataka učenika, "jer su maloljetni, a njihovi podaci danas odlaze svuda".

Za digitalizaciju srednjih škola u ZDK ove godine izdvaja se 1,78 miliona KM, ali Mušija smatra da to nije dovoljno bez obuke.

"Oprema bez obuke najskuplji je način da se ne promijeni ništa. I da ne bude zabune: nijedna mašina neće zamijeniti čovjeka pred tablom. Ali nastavnik koji zna raditi s tim alatima imat će više vremena za dijete, a manje za administraciju", kazao je.

Bosanskog jezika manje nego 1978. godine

Mušija priznaje da dva procesa nije stigao završiti: usklađivanje nastavnih planova i programa među kantonima i rasterećenje nastavnog plana. Oba su, kako kaže, došla do pola puta.

"Nije normalno da dijete koje se preseli iz jedne sredine u drugu, unutar iste federacije, upadne u drugačiji sistem", rekao je.

O rasterećenju navodi da djeca imaju velik broj sati, a bosanski jezik je danas u planu zastupljen znatno manje nego u planu iz 1978. godine, što smatra podatkom koji zaslužuje ozbiljnu raspravu.

Kao razlog zašto procesi nisu završeni navodi da je kurikularna reforma posao za dva mandata, uz saglasnost više nivoa vlasti. Ostavlja ih, kaže, narednoj vladi i ministru, uz poziv struci da se uključi snažnije.

"Nastavni plan koji se piše bez ljudi iz učionice ne može biti dobar plan", poručio je.

Ostatak tog posla želi nastaviti u Parlamentu FBiH jer, kako objašnjava, traži saglasnost više kantona odjednom.

Rudari i 90 miliona KM

Druga tema koju najavljuje je priprema obrazovanja za energetsku tranziciju. ZDK ima rudarske i industrijske sredine poput Kaknja, Breze, Vareša i Zenice, a Mušija kaže da strukovne programe i prekvalifikacije treba otvoriti odmah.

"Tranzicija dolazi, htjeli mi to ili ne htjeli. Ali ona ne smije ići preko leđa rudara i njihovih porodica. Ako počnemo sada, tranzicija je prilika. Ako čekamo, bit će šok", rekao je.

Treće je pravednija raspodjela javnih prihoda. Tražit će se izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda, kojima bi se u formulu raspodjele uveo korektivni koeficijent za industrijski i ekološki opterećene sredine.

"Sredine koje decenijama proizvode energiju i nose tešku industriju nose i cijenu toga, u zraku, u zdravlju ljudi, u okolišu. Mjesto koje daje energiju cijeloj zemlji mora dobiti i pravedniji udio", kaže Mušija.

Tvrdi da je ZDK ranijom izmjenom tog zakona ostvario oko 90 miliona KM dodatnih prihoda. Dodaje da fondovi za sanaciju posljedica industrijske proizvodnje moraju biti dostupniji upravo sredinama koje te posljedice trpe.

Udžbenici sedam puta skuplji su za Kanton

Kao najveći rezultat mandata Mušija navodi to što su, kako kaže, prestali improvizovati. Kultura se u kantonu, prema njegovim riječima, finansirala po privremenom zaključku iz 1997. godine, s iznosima u bosanskohercegovačkim dinarima.

Godišnja izdvajanja za resor porasla su 44 posto, s 9,2 na 13,28 miliona KM. Kao jednu stvar koju bi izdvojio navodi besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih škola, treću godinu zaredom, jer je to "jedina stvar koju osjeti svaka porodica u ovom kantonu, u augustu u svojoj kući".

Izdvajanja za udžbenike porasla su, prema njegovim podacima, s 300.000 KM na 2,1 milion KM godišnje. U obrazovne objekte u svih 12 općina i gradova uloženo je 19,2 miliona KM, a za predškolski odgoj 2,3 miliona KM.

Za stipendije je izdvojeno 3,4 miliona KM, a broj stipendista porastao je s 1.293 na 1.581. Za subvencioniranje smještaja i ishrane studenata izdvojeno je 4,665 miliona KM.

Plate nastavnika, kako navodi, rasle su tri godine zaredom, a od 1. jula još deset posto. S dodacima za rad u otežanim uslovima veće su za više od 60 posto nego na početku mandata. Prvi put je uređen i stručni ispit za psihologe, socijalne pedagoge i asistente u nastavi.

Kultura i sport

Godišnji transferi ustanovama kulture porasli su s 4,05 na 7,36 miliona KM, topli obrok radnika u kulturi s 8 na 18 KM, a regres s 500 na 850 KM. U sistem finansiranja prvi put su ušli muzeji u Visokom i Tešnju te biblioteke u Doboj Jugu i Usori.

Novi Sporazum o finansiranju ustanova kulture, koji prvi put uređuje i prava radnika, još nije potpisan.

"Dok taj papir nije potpisan, posao nije gotov, i to kažem otvoreno", rekao je Mušija.

Za sport se, prema njegovim riječima, na početku mandata izdvajalo 1,6 miliona KM godišnje, a ove godine šest miliona KM. Kroz mandat je ukupno izdvojeno 14,75 miliona KM. Podrška klubovima porasla je s 588.000 KM na 1,376 miliona KM, a sredstva za sport osoba s invaliditetom s 84.000 na 145.000 KM.

Za naučno-istraživačku djelatnost izdvojeno je 380.000 KM.

"Kad ste kandidat, oni vas mjere"

Mušija je na izborima prvi put bio kandidat i osvojio je 4.030 preferencijalnih glasova, odnosno 25,58 posto unutar liste SDA.

"Kad ste ministar, ljudi vam se obraćaju zbog problema. Kada ste kandidat, oni vas mjere. I oni koji nisu glasali za mene su moja obaveza", kazao je.

SDA je u ZDK osvojila 15 mandata i 35,93 posto glasova za Skupštinu ZDK. Mušija to objašnjava radom i organizacijom stranke na terenu, uz napomenu da "povjerenje ima rok trajanja".