Ljubav između sina i oca prevazilazi sve prepreke: Kako se Bojan i Mitar godinama bore s autizmom

A u životnoj katastrofi kroz koju prolaze roditelji djece s autizmom svoj doprinos u olakšanju koračanja na mukotrpnom putu može dati i šira društvena zajednica. Međutim, takav doprinos nerijetko izostaje te su roditelji i osobe s autizmom izložene diskriminaciji, osudama i slično. To je posebno izraženo u manjim zajednicama, poput Špionice.

"Ja imam nedavni primjer u kojem sam parkirao automobil, koji je registriran na sina jer smo jedino na takav način mogli dobiti oznaku automobila koju koristi invalid te besplatni parking. Međutim, njemu je došla kazna od 440 KM zbog toga što nema vozačku dozvolu. Najgore je to što policija nije imala bilo kakvog razumijevanja, a duži vremenski period je trajala moja borba dokazivanja", tvrdi Mitar.

Denis Sadiković 34-godišnji je Tuzlak i slovi za jednu od najstarijih osoba s autizmom u Tuzlanskom kantonu. Kao i u slučaju prethodne porodice, slična životna priča je i u domu Sadiković.

"Kroz sve što smo dosad prošli pravi je pakao. Bilo je trenutaka kada nisam prihvatala to što nam se dešava, kada sam plakala ili žalila se nekome. Vjerovala sam u početku da će doći vrijeme kada će njegovo stanje biti bolje, međutim, dešava se sasvim suprotno. Kod roditelja djece s autizmom je problem u tome što mi s godinama gubimo snagu, dok je oni dobijaju te je njima iz dana u dan sve teže vladati. Koliko je to sve zahtjevno, najbolje može znati onaj koji kroz koji to sve prolazi", priča nam Denisova majka Senada, koja neprospavane noći više ne broji.

BiH bez zvaničnog registra, centar u Tuzli je od velikog značaja

Bosna i Hercegovina nema zvanično uspostavljen registar osoba s autizmom, međutim i pored toga iz nevladinih organizacija navode da je u našoj zemlji sve više onih sa dijagnosticiranim neurorazvojnim poremećajem.

Za osobe s ovom dijagnozom, ali i članove njihovih porodica od velikog značaja će biti otvaranje prvog Centra za autizam koji je formiran u Tuzli, a uskoro se očekuje i primanje prvih štićenika.

U početnom radu je predviđeno da štićenici u centru borave u poludnevnoj ili dnevnoj varijanti, a u dogledno vrijeme će biti omogućen i 24-satni rad.

"Do zvaničnog puštanja u funkciju centra za autizam dijeli nas još nabavka jednog dijela asistivne opreme, prijem zaposlenika te dio edukacije kadra. Centar će pružati ranu intervenciju i opservaciju, zatim školsko obrazovanje te rehabilitaciju i boravak odraslih korisnika. U konačnici njihov smještaj će biti omogućen nakon što riješimo problem nedostatka prostornih i kadrovskih kapaciteta", kaže predsjednica Udruženja URDOSA Emina Altumbabić.

U odnosu na planirani budžet i broj zaposlenika, u prvim mjesecima rada centra za autizam, priliku za boravak će imati do 20 osoba nešto starije životne dobi, odnosno odrasli korisnici. Također, individualni tretmani će se pružati osobama koje se nalaze u nastavnom procesu i korsnicima usluga Zavoda za odgoj osoba sa smetnjama u razvoju.

"Jedna od mjera u ekspozeu premijera TK u 2023. godini je upravo stavljanje u konačnu funkciju centra za autizam u Tuzli. Mi ćemo kroz kapitalna ulaganja dodatno osnažiti ovaj centar, a potrudit ćemo se da on što je moguće ranije bude stavljen na raspolaganje krajnjim korisnicima. U fazi smo davanja odobrenja za prva zapošljavanja u centru i to bi u utorak trebalo biti završeno tokom sjednice Vlade TK", kazao je ministar za rad i socijalnu politiku TK Fadil Alić.

Autizam predstavlja neurorazvojni poremećaj koji karakteriše trijada simptoma, odnosno nedostatak socijalne interakcije, komunikacije i imaginacije. Simptomi poremećaja se uočavaju prije treće godine i prisutni su do kraja života, međutim, postoje i slučajevi koji su primijećeni u nešto kasnijoj dobi.