Govoreći na sesiji o temi "Razvoj lokalne samouprave u gradovima BiH", Pejanović je kazao da su gradovi, kako je to još Weber govorio u 19. stoljeću, velike ljudske naseobine, na neki način zasebne ekonomske i društvene jedinice, ali su i urbane, infrastukturne, društvene, kulturološke cjeline u kojima građani ostvaruju svoje interese i potrebe u svakodnevnom življenju.
"BiH je prostor na kome su nastajali urbani centri još od rimskog doba, preko srednjovjekovne države, otomanskog doba, a posebno u austro-ugarskom dobu kada počinje industrijalizacija i urbanizacija našeg prostora", pojasnio je Pejanović.
Kako je kazao, što se tiče novijeg doba, a to novije doba je postdejtonsko, u BiH su uspostavljena dva grada u Federaciji BiH, to su Sarajevo i Mostar, u Republici Srpskoj (RS) Banja Luka i Istočno Sarajevo.
Pejanović pojašnjava da su 2012. godine u RS-u uspostavljena još četiri grada, Prijedor, Doboj, Bijeljina i Trebinje.
"Što se tiče Federacije BiH, 2006. je donesen Zakon o principima lokalne samouprave koji je u značajnoj mjeri primijenio principe Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Uspostavljena je nova koncepcija o organizaciji lokalne samouprave u gradovima na prostoru Federacije. Po toj koncepciji postoje četiri osnove da se gradska središta mogu proglasiti jedinicama lokalne samouprave", pojasnio je Pejanović.
Prema njegovim riječima, sada u Federaciji, nakon dužeg vremena, u Federalnom parlamentu postoji procedura, da se donesu četiri zakona za četiri grada, Bihać, Tuzla, Široko Brijeg i Zenica.
Načelnik općine Bihać Emdžad Galijašević kazao je da je grad Bihać, po novom popisu, ima 61.000 stanovnika te da je kulturno, administrativno i političko središte Unsko-sanskog kantona, ulazna vrata u BiH.
Prema njegovim riječima, grad Bihać je dobio, na Vladi je prošlo, status grada, među ova četiri grada
"Ove godine smo slavili 754 rođendan i definitivno zaslužuje status grada. Ja hoću da vjerujem da će to i u parlamanetarnoj proceduri tako završiti", pojasnio je Galijašević.
Kako kaže, lokalnu zajednicu treba jačati te da se stanje u državi najviše odražava na gradove.
"Smatram kada dobijemo status grada da će nam se otvoriti veće perspektive, da ćemo biti ozbiljniji partner s onima koji budu tražili svoje partnere, oni koji nisu u EU. Ja smatram da je nama sreća što smo na samoj granici sa Republikom Hrvatskom, na ulasku u EU", pojasnio je Galijašević.
Načelnik općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo kazao je da je mišljenja da je današnja sesija detektovala jedan veliki problem koji će poslije sesije dobiti pravac djelovanja.
"Ako želimo da država krene naprijed, mislim da to svi želimo, onda moramo biti svjesni činjenice da je temeljita ustavna reforma, koja će lokalnoj samoupravi dati ona prava i nadležnosti koja joj daje Evropska povelja, neophodna", pojasnio je Koldžo.
Načelnik općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić kazao je da je lokalna zajednica u BiH svedena na jako nizak nivo.
"Najveći problemi se upravo pojavljuju na nivou lokalne zajednice. Mi smo danas ovdje i došli da damo podršku formiranju četiri nove lokalne jedinice u Federaciji BiH, četiri nova grada koji će iz opštine prerasti u Grad", pojasnio je Hadžibajrić.
Načelnik općine Ilidža Senaid Memić kazao je da BiH treba jednostavan, funkcionalan sistem te da gradovi budu matice koje će voditi u dobre stvari, poslove.
"Gradovi treba da budu korisni svojoj okolini, a ne da uzimaju njihove resurse na silu i da ih ne plaćaju. Gradovi nam trebaju da polako mijenjaju kantone, da ukidamo nedefinisane stvari", pojasnio je Memić.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
