Kritični period za Tuzlu: Obilne padavine mogle bi pokrenuti više od 2.000 klizišta
Zbog iskustava iz 2001., 2010. i 2014. godine, maj i juni u Tuzli sada se prate s posebnom pažnjom, jer u ovom periodu dolazi do obilnijih padavina. Kako saznaje Klix.ba, na ovom području je uspostavljen i geoalarm koji se uključuje u zavisnosti od kritičnih količina padavina, a prema ranijim najavama od nadležnih službi, u Tuzli su od petka na snazi mjere pripravnosti.
Prema dnevnim mjerenjima u prethodnim danima u Tuzli je palo između 13 i 22 litra kiše po metru kvadratnom u 24 sata, što nije prouzrokovalo pojavu poplava i pokretanje klizišta. Međutim, zbog ranjivosti područja moguća je pojava manjih odrona ili reaktivacija manjih klizišta.
Prvi stepen opasnosti u Tuzli bi bio proglašen povećanjem kišnih padavina u obimu od 35 do 50 litara po metru kvadratnom u 24 sata. Drugi stepen pripravnosti proglašava se na količini od 50 do 70 litara kiše po metru kvadratnom, dok bi treći nastupio na više od 70 litara kiše po metru kvadratnom u 24 sata.
"Situaciju svakodnevno pratimo i za sada nam podaci ne ukazuju na mogućnost pojave klizišta, ali ne znamo šta će se dešavati u narednom periodu. Na području Tuzle od 2014. godine su izdvojena 2.174 klizišta koja zauzimaju 16,5 posto grada od ukupne površine, što je okvirno oko 4.900 hektara. Kao potencijalne lokacije navedeno je 6,5 posto od ukupne površine grada, što je negdje oko 2.000 hektara", rekao je za Klix.ba Miralem Mulać, šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa u Službi Civilne zaštite Grada Tuzla.
Od ukupno 40 tuzlanskih mjesnih zajednica klizišta probleme stvaraju u njih 37. Kao kritične zone navedene su mjesne zajednice Centar u padinskim dijelovima, zatim Slavinovići, Simin Han, Tušanj, Požarnica, Brčanska Malta i Solina.
"Riječ je o gusto naseljenim područjima gdje su veoma zastupljene 'mekane stijene' koje su podložne raspadanju i eroziji.Tu smo u konstantnom monitoringu", dodaje Mulać.
Zbog površine pokrivene klizištima i izuzetne ranjivosti terena Tuzla je označena kao najugroženije područje u Bosni i Hercegovini i širem regionu. Na pojavu ove prirodne katastrofe koja ugrožava ljudska i materijalna dobra najviše utječe nelegalna gradnja.
Legalna gradnja predstavlja najsigurniji vid zaštite, a Mulać nam priča da građani u ovom trenutku trebaju održavati svoje parcele na odgovarajući način, što također doprinosi smanjenju aktivacije novih, ili reaktivacije već postojećih klizišta.
"Obilaskom terena uvidjeli smo da se na nekim područjima gdje su 2014. bila aktivna klizišta, ili u njihovoj blizini, grade novi objekti koji će potencijalno biti ugroženi ili uništeni. Građani se trebaju potruditi da manje vodotoke te svoje i zajedničke kanale očiste od šiblja i slično. Ovo djeluje kao mala aktivnost, ali ona mnogo znači, odnosno predstavlja veliki doprinos u smanjenju rizika od aktivacije klizišta. Na ovakav način nemamo zastoja u proticanju vode, akumuliranja vode u vidu zabarenja, močvara i slično", savjetuje Mulać.
Jedna od preventivnih mjera je i kontrola oticanja vode iz oluka, koja ne bi smjela ići pod temelje objekta, a Mulać kaže da građani prave grešku prilikom izgradnje mostovnih prilaza objektima, na kanalima ili lokalnim potocima bujičnog tipa.
Nerijetko se dešava i da nesavjesni građani bacanjem raznog otpada i deponovanjem zemlje mijenjaju maticu rijeke, što dovodi na kraju do pojave poplava, a potom i pokretanja klizišta.
"Građani se odgovornije moraju ponašati prema prirodi, jer sve što nam se sad pojavljuje predstavlja posljedicu krivih postupaka i neblagovremeno sprovedenih mjera u prošlosti. Prirodne katastrofe su neizbježne, njih ne možemo spriječiti, ali svojim ponašanjem u životnoj sredini posljedice možemo svesti na najmanji mogući nivo", nadovezuje se Mulać.
U trenutnom kritičnom periodu naš sagovornik ističe da svako pomjeranje terena građani trebaju prijaviti nadležnim službama, među kojima je i Civilna zaštita. Među početnim znacima koji vode do reaktivacije klizišta su navedena i pojavljivanja novih pukotina u tlu, novih izvora s mutnom vodom, pucketanje u objektima, teže zatvaranje određenih ulaznih kapija te prozora i vrata na objektima.
"U slučaju većih pokretanja klizišta najvažniji su ljudski životi. Potrebno je da građani prvenstveno sebe i životinje sklone sa kritične zone, a spašavanje materijalnih dobara treba pričekati dolazak stručnih osoba koje će definisati stepen opasnosti", istakao je Mulać u razgovoru za Klix.ba.
Grad Tuzla putem Službe civilne zaštite u kontinuitetu svake godine sprovodi interventne sanacije na klizištima za što se izdvaja okvirno 300.000 KM. Ovakva vrsta sanacije jednog klizišta košta od 30 do 40 hiljada maraka, dok je za trajnu sanaciju ta cifra znatno veća i ona iznosi okvirno 600 hiljada KM. Za trajnu sanaciji svih klizišta na prostoru Tuzle potrebno je izdvojiti više od 300 miliona maraka.
