Mehanizam pritiska
166

Ko se prvi prebrojavao: Kako su predstavnici HDZ-a prijetili OHR-u raspadom BiH

S. Mahinić
Zoran Milanović i Dragan Čović (Foto: G. Š./Klix.ba)
Zoran Milanović i Dragan Čović (Foto: G. Š./Klix.ba)
Nedavna izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića o "prebrojavanju" izazvala je burne reakcija Zagreba, HDZ BiH, SNSD-a ali i predstavnika međunarodne zajednice koji su kako su istakli "zgroženi" takvim porukama. Međutim, postavlja se pitanje ko je prvi povukao kartu prijetnji kao mehanizam pritiska?
"Prebrojali smo se. I koliko lovaca imamo i koliko ima mladih ljudi i koliko imamo instruktora na dronovima i tako dalje. Dalje neću, ali evo samo da znate", kazao je Izetbegović, na što je ubrzo reagovala ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

Iz ambasade su istakli da su šokirani i zgroženi jer su građani prije 30 godina proživjeli brutalan rat. Kritika dijela ambasada i OHR-a je nesumnjivo opravdana, ali ne pokazuje cijelu sliku onoga što se dešavalo posljednjih dana i mjeseci koji su prethodili donošenju dijela Schmidtove ranije pripremljene odluke.

Ipak, kako saznaje Klix.ba iz više povjerljivih diplomatskih izvora predstavnici HDZ-a su slali poruke da će se u kantonima u kojima su Hrvati većina povezati policijske snage i odbiti poslušnost višim vlastima, ako se ne ispune zahtjevi u vezi promjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH.

Potvrđeno nam je da je ovakva argumentacija interno korištena kao vid argumentacije predstavnika OHR-a zašto je potrebno prihvatiti predložene izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH. U prevodu na Schmidta je utjecao ovakav pristup da razmišlja o nametanju izmjena izbornog zakona koje ispunjavaju zahtjeve hrvatske politike.

Dakle, plasirane su tvrdnje da će u slučaju da ne dođe do dogovora doći do sigurnosne krize, upravo ono što su predstavnici HDZ-a, njima bliski mediji ali i sami zvaničnici Republike Hrvatske željeli postići, prijetnjama zastrašiti Christiana Schmidta da im ispuni zacrtane ciljeve.

"Ne vjerujem da je normalno da u zemlji, koja je prošla to što je prošla, da politički lideri prijete ratom. Ono što slušamo zadnja 24 sata i što smo slušali od HDZ-a da bi moglo doći do problema na jugu zemlje. Svi koji razumiju bosanski jezik znaju šta to znači. To mi je najveći šok", rekao je jučer Kojović potvrđujući naše informacije.

Međutim, te i takve prijetnje nisu putovale samo diplomatski kanalima, niti su izgovarane samo na pregovorima, nego su puštane i u javnoj sferi da postignu veći efekat.

"Hrvati idu putem stvaranja posebnog entiteta...Bosanska Posavina je u tom planu. Gdje ima tisuću Hrvata, tisuću Hrvata", rekao je Zoran Milanović početkom maja ove godine.

On je tada dodao da ne bi volio da ode u tom pravcu, međutim, odluče li krenuti u tom pravcu on će i podržati. Dodatno su u tom pravcu atmosferu podizali mediji bliski HDZ-u BiH.

U martovskom razgovoru sa urednikom Večernjeg lista Zoranom Krešićem HDZ-ov premijer Zapadnohercegovačkog kantona Zdenko Ćosić zaprijetio je haosom.

"Inače, nastavili se ovakvo stanje frustracije, ono ne može trajati tako dugo, a da se u jednom narodu, koji je frustriran, ne rode puno radikalnije ideje, da se destabilizira društvo općenito. Mislim da to nikom nije cilj. Dakle, ili izmjena Izbornog zakona ili haos", rekao je Ćosić.

Da bi se atmosfera dodatno podgrijala nakon nedavne rezolucije Bundestaga na Direktno.hr plasirane su teze o "istrebljenu Hrvata".

"Cilj je istrebljenje Hrvata, a tajming ove rezolucije je pred predstojeće izbore kada Bošnjaci muslimani planiraju spojiti još jednu sliku u mozaiku, izbaciti, odnosno istrijebiti Hrvate iz vlasti u Federaciji i državi, te im uzeti ponovno člana BiH Predsjedništva. Nije li to upravo radio Slobodan Milošević u bivšoj Jugoslaviji?", kazao je Zoran Krešić.

Samo dan nakon Milanovićeve otvorene prijetnje na Dnevnik.ba objavljen je tekst u kojem nisu birane riječi. Poručeno je da je cilj bošnjačke politike ovladati zajedničkim resursima i teritorijem, te doslovno istisnuti Hrvate iz Federacije BiH, time stvarajući "bošnjački lebensraum".

"Zato je uistinu vrijeme da hrvatska politika u BiH i uradi ono što najavljuje - hrvatska ravnopravnost u BiH najbolje će se moći ostvariti kroz federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. Potom će biti moguća i demografska obnova. Za početak, nužno je formirati Međužupanijsko vijeće i Zajednicu općina s hrvatskom većinom. To treba biti klica iz koje će izrasti hrvatski entitet. Kao što je i Herceg Bosna izrasla i regionalnih hrvatskih zajednica. To je povijesna zadaća Hrvatskog narodnog sabora", napisao je Jurica Gudelj.

Ovo je samo dio onoga što je u medijima dostupno, ali sasvim dovoljno da se razumije kakva se atmosfera pokušala stvoriti i dijelom je uspjela pod tezama koje je iznjedrio HDZ.

O kakvoj politici je riječ najbolje svjedoči i današnja izjava šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića Radmana koji je kazao da je izuzetno kratkovidno dovoditi u pitanje Dejtonski i Washingtonski sporazum i time riskirati sudbinu zemlje dok se događa ruska agresija na Ukrajinu. Nastavak je to gore prikazanog pristupa.

Nijedna od ovih poruka nije bila upućena Bošnjacima, zapravo, cilj je bio zaprijetiti predstavnicima međunarodne zajednice da preko visokog predstavnika i ovlasti koje leže u njegovim rukama isporuče HDZ-u sve ono što su godinama tražili, a nisu mogli dobiti legalnim putem.

U tom kontekstu izjave pojedinih ambasada, ali i Schmidta, koji su kritiku uputili jedino Izetbegoviću, iako su sigurno primjetili sve nabrojano, a što je trajalo mjesecima unazad, ali i prisustvovali sastancima na kojima je direktno priječeno raspadom zemlje, su u najmanju ruku sporne.